EUR    |   RSD    |  KM           Prijava   |  |    Registracija   |  Kontakt  |  Pomoć  |  O nama
 
DOKUMENTARAC O PAMUKOVOM MUZEJU NEVINOSTI

Na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji biće održana svjetska premijera novog dugometražnog dokumentarac pod nazivom Nevinost upomena, koji govori o turskom nobelovcu Orhanu Pamuku i njegovom romanu Muzej nevinosti.

U romanu Muzej nevinosti  Orhan Pamuk  kroz širok spektar likova izvanredno oslikava život u Istanbulu, klasne razlike i živote mladića i djevojaka tradicionalnog i modernog shvatanja. Centralna ličnost romana je Kemal, mladić iz visokog društva, školovan na zapadu, mladić savremenih shvatanja. On je vjeren s djevojkom koja se uklapa u njegov imućni svijet, školovana je na zapadu, ima moderna shvatanja i idealan je par za njega. Međutim, sasvim neočekivano Kemalu se dešava ljubav na prvi pogled. Spremajući Fusin, svoju daleku rođaku, za prijemni ispit na fakultetu Kemal se zaljubljuje u nju. Fusin povrijeđena njegovom vjeridbom misteriozno nestaje... Pogođen njenim nestankom, napušta svoj prethodni život i kreće u potragu za njom. Opsjednut njome i njenom ljubavlju, Kemal počinje da sakuplja sve stvari koje je dotakla njena ruka i pravi malu kolekciju njenih stvari, koja za njega predstavlja pravo svetilište.

U Istanbulu 2012. godine  je otvoren Muzej nevinosti, koji je u potpunosti zasnovan na književnom djelu, istoimenom romanu koji je Pamuk objavio 2008. godine. U Muzeju nevinosti se nalaze stotine predmeta i sitnica koje su u vezi sa likovima i događajima iz romana. Pamuku je bilo neophodno 10 godina kako bi stvario ovaj muzej, koji je ujedno i prvi muzej takve vrste u svijetu.

Dokumentarac o Muzeju nevinosti režirao je britanski reditelj Grant Gi. Pamuk je učestvovao i u stvaranju dokumentarnog filma koji govori o Muzeju nevinosti, za koji je zajedno sa britanskim rediteljemnapisao scenario.

Svjetska premijera filma Nevinost uspomena biće upriličena u okviru Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji, koji će biće održan od 2. do 12. septembra.

 
 
Ostale Zanimljivosti
29.10.2019
Vjerujemo da su knjige nastale ili kao plod mašte autora ili inspiracijom iz svakodnevnog života. Nije rijedak slučaj kada za neke poznate naslove knjiga saznamo i anegdote od auora kako su i nastale ili neke informacije nakon objavljivanja iz štampe.
02.04.2019
Opet kreće Sajam! Opet kreće proljeće, a sa njim i sajam knjiga – mogla bi glasiti parafraza poznate dječije pjesme, adekvatna aktuelnom momentu, kada sa nestrpljenjem iščekujemo početak 14. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja. Pred nama je nedjelju dana u kojima će i dječija književnost, te književnost za odrasle, stručna literatura, publisictika, ali i izložbene postavke na nekoliko zanimljivih tema učiniti da naš Glavni grad – makar nakratko – u potpunosti diše širokim, knjižnim njedrima. Ovogodišnji, četrnaesti Sajam koncipiran je tako da zadovolji različite čitalačke afinitete, ni u jednom segmentu ne stavljajući kvantitet ispred kvaliteta. U tom duhu može se čitati i slogan manifestacije: „Ne vjerujte svemu što pročitate na internetu“. U vremenu kada se informacione tehnologije nameću kao uporna konkurencija knjizi, sa svojim novim, viralnim i hibridnim žanrovima, nastojimo da Sajmom ukažemo na neprolaznu vrijednost ispisane hartije, na činjenicu da je knjiga, u formi kakvu je uz manje promjene poznajemo stotinama godina unazad, i dalje neprikosnoven nosilac ljudskog saznanja. Vremena se mijenjaju, mnoge stare stvari nestaju i mnoge nove isplivavaju iz ubrzanog transformisanja civilizacije, ali knjiga ostaje i opstaje, potvrđujući da joj nema alternative, da je je nedodirljiva u svojoj višestrukoj važnosti. Svjesni svega rečenog, afirmaciji knjige i ovoga samo puta pristupili sa posebnom pažnjom. Na stotinak štandova biće izloženi najaktuelniji naslovi po promotivnim cijenama, ali i pregršt vrijednih knjiga iz raznih oblasti i epoha. Takođe, ugostili smo pisce iz Crne Gore i regiona, čije knjige ubiraju pozitivne kritike na brojnim eminentnim adresama. S našim posjetiocima družiće se dobtinik NIN-ove nagrade Vladimir Tabašević, zatim Faruk Šehić, Zoran Ferić, Jelena Lengold, Enes Halilović, Miraš Martinović, Damir Karakaš, Barbara Delać, Aleksandar Bečanović, Edin Smailović i mnogi drugi. Istakli bismo i imena visoko pozicionirana u svijetu izdavaštva i književnog uređivanja: Kruno Lokotar, Gojko Božović i Zoran Hamović. A budući da je književnost po svojoj prirodi bliska drugim umjetničkim vrstama, ugostićemo Predraga Ličinu, pisca i reditelja čiji filmski hit „Posljednji Srbin u Hrvatskoj“ puni filmske hale širom regije. Posljednjih nekoliko godina Sajam je prepoznat i kao mjesto prvoklasnih izložbi iz oblasti nauke, fotografije i likovnog stvaralaštva. Ovog puta, jedan od najvažnijih programa nastao je kao rezultat saradnje s Narodnim muzejom Crne Gore. Riječ je o postavci „Velikani među vama“, u sklopu koje će poseban segment sajamskog prostora biti ispunjen reprodukcijama slika velikana crnogorske likovne umjetnosti: Dada Đurića, Aca Prijića, Branka Filipovića Fila, Petra Lubarde i mnogih drugih. Posjetioce će nesumnjivo privući i izložba Ambasade Republike Italije u Crnoj Gori, Narodne biblioteke Budve, kao i Federativnog biroa za štampu i sredstva masovne komunikacije Ruske Federacije, s kojim smo ove godine ostvarili posebnu saradnju na polju umrežavanja izdavačkih potencijala dviju zemalja. Zanimljive programe pripremili smo u saradnji s našim brojnim partnerima: Ministarstvom prosvjete, Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica, Centralnom nacionalnom bibliotekom „Đurđe Crnojević“, Zavodom za školstvo, privatnim predškolskim ustanovama, Centrom za strane jezike i prevođenje „Double L“, Bošnjačkom kulturnom zajednicom, Fondacijom za promovisanje nauke PRONA i drugim. Sajam će biti svečano otvoren u četvrtak, 4. aprila, ceremonijom koja počinje u 19 časova. Na njoj će biti upriličeno obraćanje nekoliko govornika, nastup mažoretki iz Herceg Novog, te prigodan koktel. Narednih dana, sve do četvrtka 11. aprila, manifestacija će raditi punim kapacitetom – od 10 ujutru pa do 21:30 uveče. Nadamo se da će simbolična ulaznica od jedan euro biti dodatan motiv ljubiteljima knjige da u velikom broju, kao i svake godine, okupiraju sajamske ulice nazvane po velikanima crnogorske književnosti. Dobro došli na 14. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja! Knjige i pisci vas čekaju!
06.03.2019
Ovogodišnji dobitnik nagrade "Književni plamen" Adam Zagajevski, istaknuti poljski pjesnik i esejista, jedan od najvećih svetskih savremenih pisaca otvorio je 11. regionalni festival izdavača i pisaca "BOOKA 2019." koji će trajati do 14. marta.
04.03.2019
XI Regionalni festival izdavača i pisaca BOOKA 2019. biće svečano otvoren večeras u 19h u sali Milenijum TC Mall of Montenegro, a otvoriće ga Adam Zagajevski, proslavljeni poljski pjesnik i esejista.
25.02.2019
Zimski salon knjige BOOKA je regionalni festival izdavača i pisaca čiji je cilj da pored izdavača i autora, okupi književne kritičare i ljubitelje pisane riječi, kako iz Crne Gore tako i iz regiona. Zimski salon knjige postao je jedna od najposjećenijih kulturnih manifestacija koja kvalitetnim programom, bogatim izborom literature i pristupačnim cijenama posjetiocima i čitaocima približava pisanu riječ i čini bogatijom kulturnu ponudu Crne Gore.
14.02.2019
U Gradskoj knjižari na Trgu Republike možete kupiti karte za predstojeće predstave u KIC Budo Tomović.
27.02.2016
Književnik i prevodioc Klaudija Magrisa okupio je brojne italijanske pisace, izdavače, urednike, advokat koji su potpisala javni predlog Švedskoj akademiji da Predragu Matvejeviću dodijeli Nobelovu nagradu za književnost.
27.02.2016
Izdavačka kuća "Nave di Tezeo" najavila je objavljivanje posljednje knjige italijanskog književnika Umberta Eka, koji je prošlog petka preminuo u Milanu u 85. godini.
20.10.2015
Prestižno književno priznanje koje se svake godine dodjeljuje za najbolji roman objaveljen na engleskom jeziku, nagrada Buker, ove godine dodijeljena je 44- godišnjem Džejmsu za roman inspirisan Bob Marlijem.
09.09.2015
Od 1966.godine 8. septembar obilježava se kao Međunarodni dan pismenosti, sa ciljem da se međunarodna zajednica podsjeti na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnom nivou, odnosno da se upozori na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta.