EUR    |   RSD    |  KM           Prijava   |  |    Registracija   |  Kontakt  |  Pomoć  |  O nama
 
NOBELOVAC ORHAN PAMUK U CRNOJ GORI U DECEMBRU

Turski pisac Orhan Pamuk dobitnik Nobelove nagrade za književnost biće gost svog izdavača – izdavačke kuće Nova knjiga i podgoričkog Zimskog salona knjiga u periodu od 14. do 17. decembra. 2017. godine.

Izdavačka kuća Nova knjiga do sada je objavila sljedeća Pamukova djela: Crvenokosa, Muzej nevinosti, Zovem se crveno, Dževdet Beg i sinovi, Bijela Tvrđava, Istanbul, Čudne misli u mojoj glavi. Do 14. decembra izdavačka kuća Nova knjiga će objaviti još dvije knjige čuvenog pisca.

Orhan Pamuk će posjetiti više gradova u Crnoj Gori kako bi se upoznao sa kulturno-istorijskim znamenitostima naše države. Za vrijeme svog boravka u Crnoj Gori Orhan Pamuk će odmah po dolasku posjetiti prostorije izdavačke kuće Nova knjiga i nekoliko Gradskih knjižara, srešće se i sa organizatorima Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja koji se održava početkom maja svake godine.  Za vrijeme boravka u više navrata će se sresti sa svojim čitaocima, posebno će imati susrete sa crnogorskim autorima izdavačke kuće Nova knjiga i nekim od istaknutih zvaničnika i poslenika u kulturi.

Orhan Pamuk je rođen u Istanbulu 1952. godine. Odrastao je u bogatoj, modernoj četvrti Nišantaš, u velikoj porodici sličnoj onima koje prikazuje u djelima  Dževdet-beg i njegovi sinovi i Crna knjiga. Kao što je i opisao u autobiografskom romanu Istanbul, od djetinjstva pa sve do svoje dvadeset druge godine, bio je zaokupljen slikanjem i maštao o tome da postane slikar. Nakon završene američke gimnazije u Istanbulu, tri godine je studirao arhitekturu na Tehničkom univerzitetu, ali je studije napustio kada je odustao od želje da postane arhitekta i slikar. Potom je upisao žurnalistiku na Istanbulskom univerzitetu gde je i diplomirao, no nikada nije radio kao novinar. Kada je u dvadeset trećoj godini odlučio da postane pisac, povukao se u svoj stan i počeo da piše, posvetivši se samo tome.

Njegov prvi roman, Dževdet-beg i njegovi sinovi, objavljen je sedam godina nakon toga, 1982. godine. On govori o tri generacije imućne istanbulske porodice sa Nišantaša, četvrti u kojoj je odrastao i sâm Pamuk. Roman je osvojio književne nagrade Orhan Kemal i Milijet. Naredne godine je objavljen roman Tiha kuća, čiji je francuski prevod 1991. godine dobio Nagradu za evropsko otkriće (Prix de la découverte européene). Djelo Bijela tvrđava (1985), koje opisuje prijateljstvo između mletačkog roba i osmanskog učenjaka, njegovog gospodara, donijelo je Pamuku internacionalnu slavu i prevedeno je na mnoge jezike. Iste godine, Pamuk je otišao u Ameriku, gde je na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku radio kao gostujući predavač od 1985. do 1988. godine. Upravo tamo je napisao najveći deo svog romana Crna knjiga, u kojem su ulice, istorija, hemija i tkivo Istanbula opisani kroz priču o jednom advokatu i njegovoj potrazi za nestalom suprugom. Djelo je objavljeno 1990. godine, a francuski prevod je dobio nagradu France Culture. Crna knjiga donijela je Pamuku veliku popularnost kako u Turskoj, tako i van njenih granica, kao autoru koji s jednakim žarom piše i o sadašnjosti i o prošlosti.  Na osnovu ovog romana nastao je scenario za film Skriveno lice. Pamuk je postao otac 1991. godine kada mu se rodila ćerka Ruja.

Roman Novi život, o studentima očaranim misterioznom knjigom, objavljen je u Turskoj 1994. godine. Postao je jedna od najčitanijih knjiga turske književnosti. Djelo Zovem se crveno (1998), koje putem jedne ljubavne i porodične priče opisuje osmanske i persijske umetnike i njihovo viđenje nezapadnog sveta, dobitnik je značajnih nagrada: Prix du meilleur livre étranger (Francuska), Grinzane Cavour (Italija, 2002) i The International IMPAC Dublin literary award (2003). Pamukovi članci o književnost i i kulturi pisani za novine i časopise u Turskoj i inostranstvu, zajedno su sa njegovim privatnim bilješkama objavljeni pod naslovom Druge boje 1999. godine. Od sredine devedesetih godina, Pamuk je u svojim tekstovima iznosio kritičke stavove na račun države Turske po pitanju ljudskih prava i slobode govora, iako je pokazivao slabo interesovanje za samu politiku. Knjiga Snijeg, koju je autor opisao kao „moj prvi i poslednji politički roman,“ objavljena je 2002. godine. U ovom djelu, čija se radnja odvija u gradiću Kars na jugoistoku Turske, Pamuk pripovijeda o tenzijama i nasilju između političkih islamista, vojnika, sekularista i kurdskih i turskih nacionalista. The New York Times je ovaj roman uvrstio među 100 najboljih knjiga za 2004. godinu. Istanbul (2003) je poetično delo koje je teško klasifikovati. Prenosi nam Pamukova sjećanja na djetinjstvo i ranu mladost, a ujedno predstavlja i omaž piščevom rodnom gradu. Knjiga obiluje slikama zapadnih slikara, fotografijama iz autorove privatne arhive, kao i onim koje su slikali turski fotografi.

Godine 2008. Pamuk je objavio Muzej nevinosti, roman o čoveku ludo zaljubljenom u jednu mladu devojku i njegovoj želji da napravi muzej u kom bi bile izložene stvari koje ga podsećaju na njegovu voljenu. Pamuk je zaista i otvorio takav muzej 2012. godine na Čukurdžumi u Istanbulu, a katalog muzeja, Nevinost stvari, objavljen je iste godine. Druga zbirka piščevih eseja objavljena je 2010. godine u Turskoj pod naslovom Fragmenti krajolika, dok su njegova predavanja koja je održao na Harvardu 2009. godine objedinjena u knjizi Naivni i sentimentalni romanopisac i izdata 2011. godine. Tri godine kasnije, Pamuk je objavio svoj deveti roman, Čudne misli u mojoj glavi. To je ljubavna priča, a istovremeno i moderan ep. Govori o bozadžiji Mevlutu, ženi kojoj je tri godine pisao ljubavna pisma i njihovom životu u Istanbulu.

Knjige Orhana Pamuka prevedene su na 63 jezika. Dobitnik je Nagrade za mir 2005. godine, koja se smatra najprestižnijom nagradom u Njemačkoj na polju kulture. Iste godine, Snijeg je osvojio Le Prix Médicis étranger, francusku nagradu za najbolji strani roman, a autoru je uručena nagrada Rikarda Huh, koja se svake treće godine dodeljuje ličnostima za „nezavisnu misao i iskazanu hrabrost.“ Takođe 2005. godine, časopis Prospekt Pamuka je uvrstio među 100 najvećih svetskih intelektualaca. Našao se i među 100 najuticajnijih ličnosti na svijetu po mišljenju časopisa TIME, 2006. godine. U septembru iste godine, pisac je osvojio Le Prix Méditerranée étranger za svoj roman Snijeg. Pamuk je počasni član Američke akademije umetnosti i književnosti, kao i Kineske akademije društvenih nauka. Posjeduje počasni doktorat Tilburg univerziteta, a jedanput godišnje drži predavanja na Univerzitetu Kolumbija. Godine 2006. dobio je Nobelovu nagradu za književnost i postao druga najmlađa osoba u istoriji kojoj je ta nagrada dodeljena. Pamukov Muzej nevinosti je 2014. godine osvojio nagradu za evropski muzej godine (EMYA), koju mu je uručio Evropski forum muzeja (Talin, Estonija). Iste godine, Pamuk je postao dobitnik evropske nagrade Helena Vaz Da Silva, koja se dodeljuje za „izuzetan doprinos za odnos prema kulturnom nasljeđu i evropskim idealima.“ U Turskoj su mu 2015. godine dodeljene dve značajne nagrade za njegov roman Čudne misli u mojoj glavi: nagrada fondacije Ajdin Dogan i književna nagrada Erdal Oz. Godine 2016. Pamuku je uručena književna nagrada Jasna Poljana (Muzej Lava Tolstoja) za isti roman.

Deseta knjiga Orhana Pamuka, Crvenokosa (2016), predstavlja priču o bunardžiji Mahmutu i njegovom šegrtu Džemu, koji sredinom osamdesetih godina traže vodu na nepogodnom zemljištu pokušavajući da na tradicionalan način iskopaju bunar. Roman istražuje – putem priča i slika – odnos između očeva i sinova, autoritarizma i individualnosti, države i slobode, mitova i stvarnosti. Istražujući ubistvo koje se dogodilo trideset godina ranije nadomak Istanbula, Pamuk nas ponovo spaja sa dvjema osnovnim legendama istoka i zapada, sa Sofoklovim Kraljem Edipom (oceubistvo) i Firdusijevim Rustemom i Suhrabom (ubistvo sina), dok sve vrijeme možemo čuti demonski glas pomenute Crvenokose.

Orhan Pamuk je čitav svoj život (izuzev tri godine u Njujorku) proveo na istim ulicama Istanbula, u istoj gradskoj četvrti, te i sada živi u kući u kojoj je i odrastao. Piše romane već 40 godina i nikada se nije bavio ničim drugim do pisanjem. 

U susret ovom  ekskluzivnom događaju i dolasku Orhana Pamuka, pozivamo čitaoce da uživaju u njegovim djelima, iščekujući posjetu.

 
 
Ostale Vijesti
26.12.2017
U okviru 10. Zimskog salona knjige, u galeriji Modiljani TC Mall of Montenegro, upriličeno je veče poezije. Imali smo priliku da uživamo u poeziji naših uvaženih autora Tanje Bakić, Dragane Mrkić i Igora Lukšića. Razgovor je vodila Jelena Krsmanović, urednica u Izdavačkoj kući Nova knjiga.
25.12.2017
Na 10. Zimskom salonu knjige koji je u organizaciji Izdavačke kuće Nova knjiga, biće upriličeno još jedno književno veče. Naš uvaženi autor Aleksandar Bečanović, promovisaće svoju knjigu “Poremećaj”. Promocija će se održati u utorak, 26.12.2017. godine u 20h u galeriji Modiljani TC Mall of Montenegro. Pored autora,o knjizi će govoriti I Balša Brković. Moderatorka razgovra biće Jelena Krsmanović, urednica u Izdavačkoj kući Nova knjiga. U prilogu vam dostavljam baner za pomenuti događaj.
25.12.2017
U ponedeljak, 25. decembra u 20h, u galeriji slika Modigliani u TC Mall of Montenegro, biće upriličeno pjesničko veče na temu "Razgovori o poeziji". Poeziju će čitati naši uvaženi autori: Tanja Bakić, Dragana Mrkić, Goran Danilović i Igor Lukšić. Moderatorka razgovora biće Jelena Krsmanović, urednica u Izdavačkoj kući Nova Knjiga.
22.12.2017
U subotu, 23.12.2017 sa početkom u 20h u galeriji Modiljani TC Mall of Montenegro, odžaće se književno veče našeg uvaženog autora Ranka Pavićevića. Tema književne večeri je promocija knjige "Razgovori".
21.12.2017
U petak, 22.12.2017 u galeriji Modiljani TC Mall of Montenegro sa početkom u 20h imaćemo priliku da uživamo u književnoj večeri sa našim uvaženim autorima: Ksenijom Popović, Balšom Brkovićem I Nikolom Nikolićem. Razgovor će se voditi na temu, U čast čitanju “Šta je knjiga ako je ne otvorimo?” Moderatorka razgovora biće Jelena Krsmanović, urednica u Izdavačkoj kući Nova Knjiga.
20.12.2017
U četvrtak, 21.12.2017 godine sa početkom u 20h u galeriji Modigliani TC Mall of Montenegro, održaće se književno veče na kojem će govoriti Vuk Drašković. Tom prilikom biće upriličena promocija njegove knjige "Ko je ubio Katarinu?"
20.12.2017
U sredu, 20.12.2017 u 20h biće upriličeno književno veče na temu "Književnost kao rediteljski izazov". U ovom zanimljivom razgovoru učestvovaće naši uvaženi gosti: Marija Perović I Janko Ljumović. Književno veče će se, kao i cjelokupan sadržaj Zimskog salona, održati u prelijepom ambijentu galerije slika Modigliani u TC Mall of Montenegro.
19.12.2017
Dragi čitaoci pozivamo Vas da obradujete Vaše najmlađe čitaoce druženjem sa njima omiljenim Žarkom Žapcem. Druženje će biti održano u utorak, 19. decembra sa početkom u 18h.
17.12.2017
S obzirom na to da ove godine organizujemo jubilarni X Zimski salon knjige i obilježavamo 18 godina naše Izdavačke kuće Nova knjiga, program Salona, koji će se održavati u galeriji Mall of Montenegra, će biti u znaku naše izdavačke kuće, a po ukusu čitalaca.
16.12.2017
Dragi čitaoci pozivamo vas da večeras, 16. decembra sa početkom u 20h, prisustvujete književnoj večeri Brankice Damjanović koja će nam ovom prilikom pričati o svojim životnim iskustvima koje je pretočila u knjige. Katkad moraš da biraš – hoćeš li dati ili zadržati za sebe. I davala sam. Zbog toga sam polako ostajala bez nove odeće, obuće, šminke… I začudo, što sam više davala, osećala sam da sve više imam. Što je oko mene bivalo manje stvari, mene je bivalo više. Pa ipak, iz nekog razloga, valjda zato što ne kukam i što govorim o dobru a ne o zlu, ima onih koji mi kažu, ili oćute ali to misle, da živim pod staklenim zvonom, netaknuta „stvarnim životom“. Da vam kažem, od zvona u životu nemam čak ni zvono za tortu jer sam davno morala da naučim da sama mesim i pečem hleb. Tad sam nekako naučila i da je za preživljavanje dovoljna i kora hleba, a za pravi život spremnost da čak i nju daš! Sad imam sve više, plodovi moga rada na svim poljima polako zriju, a ja jedva čekam berbu, pa da i to podelim. Nije mi stalo da imam kad mi je Bog već dao da umem. A torte ionako ne jedem. Više volim kad gorko pretvaram u slatko.