EUR    |   RSD    |  KM           Prijava   |  |    Registracija   |  Kontakt  |  Pomoć  |  O nama
 
ZAGAJEVSKI DOBITNIK KNJIŽEVNOG PLAMENA

Žiri za dodjelu međunarodne nagrade Književni plamen sastao se u Podgorici 19. decembra 2018. da bi po četvrti put od osnivanja ovog uglednog međunarodnog priznanja odabrao dobitnika.

Predsjednik žirija je veliki peruanski i svjetski pisac Mario Vargas Ljosa, prvi dobitnik ovog priznanja koji je nagradi dao pečat svog djela i za nju vezao i svoje ime, dakle postao koosnivač nagrade. Ostali članovi žirija nagrade su profesori književnosti, estetike i filozofije Aleksandar Jerkov, Sonja Tomović Šundić, Siniša Jelušić i direktor i urednik Nove knjige Predrag Uljarević izdavač.

Osim samog Marija Vagasa Ljose 2015. godine, dobitnici ove nagrade su za 2016. italijanski pisac Klaudio Magris i za 2017. godinu takođe nobelovac Orhan Pamuk.

Još su u pamćenju ostali izvanredni trenuci nedavnog susreta brojne publike sa Pamukom. Na dodjeli nagrade stvorila se neverovatna, u plemenitom smislu riječi gužva. Bilo je lijepo gledati kako je proslavljeni pisac dugo, strpljivo čitaocima potpisivao svoje knjige u izdanju Nove knjige.

Žiri je imao nekoliko sjednica na kojima su razmatrani opusi nekoliko velikih svjetskih pisaca koji nesumnjivo zaslužuju svako književno priznanje, neki od njih će vjerovatno narednih godina i ponijeti ovu prestižnu nagradu. Uz pažljive provjere svih kriterijuma meÄ‘u kojima je i želja osnivača i žirija da budu nagraÄ‘eni autori koji su se umjetnički ostvarili u različitim žanrovima književnog stvaralaštva. Ova nagrada uzima u obzir i to da je autor zaslužuje umjetničkim vrijednostima svoga djela i svojim viÄ‘enjem mjesta književnosti u savremeom društvu i kritičkim odnosom prema istoriji i stvarnosti koje danas zavrijeÄ‘uju oštar sud. Umjetnička djela upućuju nas u ovakvom viÄ‘enju uloge i mjesta književnosti u društvu i istoriji na viske humanistikčke ideale i potvrÄ‘uju ideju čovjekove slobode, Žiri je tako u razmatranju došao do više zaključka od kojih smatra da valja izdvoji dva koji neposredno predstavljaju ovogodišnjeg odbitnika. Jedan je da su prethodna tri dobitnika prozni stvaraoci u čijim opusima proza i esejistika stoje u središtu književnog djelovanja, što je u odreÄ‘enoj mjeri ostavilo otvoren prostor prije svega za nagraÄ‘ivanje i pjesničkog stvaralaštva. Imajući to na umu i gledajući kako se nagradom Književni plamen polako iscrtava jedna lijepa mapa književnog svijeta, žiri je uz voÄ‘stvo predsjednika polgedao u pravcu lirskog stvaralaštva, ali i esejistike i kulturnog posrijedovanja, pri tome je uz uvažavanje geopoetike i razlika kultura pogledao u pravcu slovenskih i istočnih predjela. Tako je u svom radu žiri na inicijativu velikog pisca prepoznao visoke vrijednosti i izuetnost poezije i esejistike čuvenog poljskog pjesnika Adama Zagajevskog.

Nije, može se u ovoj odluci posebno istaći, slučaj da će Književni plamen stići u ruke pisca koji je u jednom svojem čuvenom eseju tražio da se – očuva vatrenost. Zagajevski je pjesnik i mislilac, znalac kultura i posrednik iskustva evropskog Istoka i Zapada. RoÄ‘en u Sovjetskom savezu, zapravo Ukrajini, odrastao i školovan u Poljskoj, živio je i radio, bio u posebnoj vrsti izbeglištva, u Francuskoj, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama, Zagajevski je više godina bio kandidat za Nobelovu nagradu. On je visoko nagraÄ‘ivani svjetski, evropski i poljski pjesnik, vrsan esejista, prevodilac pa i prozaik, pisac oštre ali ne i besomučne kritike, dalek steretipnom odnosu i prema prošlosti i političkoj sadašnjici, oštar kritičar svoji prethodnika, velikih poljskih pjesnika, ali i neko ko je umio da odbaci svoje mladalačke zablude i pretjerivanja. Zagjevski je posvjedočio volju da stvaralački i samokritički,  šireći kulturne osnove vidi i svijet i sebe. U djelu Zagajevskog velika književna imaginacija je zatečena u riječima koje čuvaju najbolju tradiciju percepcije i refleksije u otmenosti i odmerenosti lirskog izraza. Književni plamen je tako nagrada koja ukazuje na još jedan umjetnički bitan opus, na djela i autora koji jasno pokazuju šta je vrijednost umjetnosti, šta je njeno pozvanje i u savremenom svijetu, kako umjetnosti i kritički stav samo kada idu zajedno čine skladnu vrednosnu cjelinu.

Nagrada će autoru biti uručena početkom 2019. godine.

Žiri u sastavu:

Mario Vargas Ljosa, pisac – predsjednik

Prof.dr. Aleksandar Jerkov – član žirija

Prof. Dr. Sonja Tomović-Šundić – član žirija

Prof. Dr. Siniša Jelušić – član žirija

Predrag Uljarević, izdavač – član žirija

 
 
Ostale Vijesti
24.04.2020
April je mjesec knjige i do kraja mjeseca Gradska knjižara vam nudi akciju 3 knjige za 10 eura. Porudžbine šaljite SMS-om na br tel 068/880-151.
21.04.2020
U jeku vijesti vezanih uz širenje bolesti COVID-19 izazvane koronavirusom, odlučili smo da ovogodišnju Noć knjige drugačije osmislimo, ne odustajući pritom od ideje da je održimo – u skladu s trenutnim okolnostima i u okvirima odgovornog i mogućeg. Prvi put za sedam godina manifestacija Noć knjige će se održati 23.aprila i to virtuelno a pod pokroviteljstvom Crnogorske nacionalne komisije za Unesco.
22.02.2020
12. Zimski salon knjige, BOOKA 2020. održaće se od 29. februara do 14.marta u TC Mall of Montenegro. Zimski salon knjige BOOKA je regionalni festival knjiga i pisaca čiji je cilj da pored izdavača i autora, okupi književne kritičare i ljubitelje pisane riječi, kako iz Crne Gore tako i iz regiona. I ove godine donosi niz zanimljivih promocija i manifestacija za sve ljubitelje književnosti.
10.02.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je knjigu Mario Vargas Ljose RAZGOVORI NA PRINSTONU. Više od tri decenije Mario Vargas Ljosa je gostujući predavač na Univerzitetu Prinston. Njegova predavanju su uvijek bila omiljena i iščekivana s nestrpljenjem i radošću. Krasili su ih njegova strast za književnošću i za idejama, njegovo prisustvo kojim je prosto zračio, njegova vezanost za politiku, njegova toplina i dobroćudnost. Posljednji semestar koji je Mario Vargas Ljosa održao na Prinstonu bio je u formi razgovora o književnosti, kulturi i politici. Ova knjiga, sačinjena na osnovu snimljenih razgovora sa studentima, izuzetno je svjedočanstvo savremene kulture. Prosvjetljujuća na mjestima gdje se govori o razumu i iskrenim emocijama, ona u čitaocu budi nagon za angažovanjem u društvu u kom se njeguje dijalog i poštuje različitost.
03.02.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je romane Mama ja te volim i Tata ti si lud američkog pisca Vilijama Sarojana. Zanimljive knjige koje govore o odnosima majke i kćerke i oca i sina. Kada pročitate roman Mama ja te volim, shvatićete kakav odnos između majke i ćerke treba da bude, ali koji svaka majka i ćerka ne umiju da ostvare. Kada devetogodišnja Žabica dobije šansu da bude zvijezda, ona se pita šta će se desiti sa njenim snovima da postane bejzbol bacač i šta će njena majka misliti kada joj Žabica kaže da će postati zvijezda kakva je njena majka oduvijek željela da bude. U knjizi Tata ti si lud autor i njegov desetogodišnji sin razgovaraju o životu i uživaju u međusobnom druženju u njihovom domu u Malibu Biču. Sarojan je napisao ovaj veoma lični roman kada je njegov sin, kome je i posvetio knjigu, imao samo 10 godina. Vilijam Sarojan (1908- 1981) je bio američki pisac jermenskog porijekla. Pored pisanja romana i kratkih priča bavio se i kinematografijom. 1940. je nagrađen Pulicerovom nagradom a 1943. dobija akademsku nagradu za najbolju priču za filmsku adaptaciju njegovog romana Ljudska komedija. Sarojan detaljno piše o jermenskoj imigraciji u Kaliforniji pa je radnja većine njegovih priča i romana smještena u njegov rodni Fresno. Neka od njegovih najpoznatijih djela su Vrijeme tvog života, Zovem se Aran i Moje srce u planinama. Dikinson koledž ga je opisao kao jednu od najbitnijih književnih figura srednjeg 20. vijeka, a Stiven Fraj kao najpotcijenjenijeg pisca 20. vijeka. Fraj predlaže-:„On prirodno zauzima mjesto pored Hemingveja, Stajnbeka i Foknera.“
27.01.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je roman Tomasa Mana „Ispovesti varalice Feliksa Krula“. Tomas Man kruniše svoj obimni romaneskni rad izvanrednom pričom o Feliksu Krulu. Jezička elegancija ove izmišljene autobiografije, njena ironična dvosmislenost, kao i događaji u kojima Feliks Krul učestvuje, dokazuju da je „bog lopova“. On je “paket svih zanata" koji je u stanju da se nosi sa svakom novom i neočekivanom situacijom. Manova posljednja, vjerovatno na svoj način i najzabavnija knjiga, traži odgovor na jedno od najvećih pitanja koje muči pisca - da li su umjetnici lažovi? A uz to i - hoće li dekadencija uništiti Evropu? Put do odgovora na ova pitanje je u obličen u jednu od najboljih književnih avantura. Nijedno drugo djelo nije okupiralo Tomasa Mana u tako dugom periodu kao roman o Feliksu Krulu. Nastajao je decenijama, od 1910. do objavljivanja 1954. Na taj način pratio je gotovo čitav književni život autora.
20.01.2020
Henri Džejms, jedan od najvažnijih predstavnika književnog realizma 19. vijeka, našim čitaocima poznat je po romanu „Pisma iz Venecije“ i istoimenom filmu. Sada je pred vama još jedan roman ovog značajnog britanskog književnika, koji je prvi put objavljen na srpskom jeziku u izdanju izdavačke kuće Nova knjiga.
15.01.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je novi roman Stefana Boškovića ”Ministar”. U novom romanu Stefana Boškovića pratimo život Valentina Kovačevića - ministra kulture Crne Gore kroz devet turbulentnih dana u kojima se bori s poteškoćama poslovnih pritisaka, kulturnih običaja, administracije i neizbježnog dna porodične istorije. I sa sobom samim.
23.12.2019
U izdanju izdavačke kuće Nova knjiga izašao je roman „Zli dusi“ Fjodora Mihajloviča Dostojevskog Roman „Zli dusi“ Dostojevskog prevođen je kao ,,Nečiste sile’’ i ,,Bijesovi’’. Na neki način ovo djelo se i izdvaja od ostalih romana Dostojevskog – govori o pravcu kretanja novog vremena o sukobu zapadnjaka i narodnjaka, o političkom i moralnom nihilizmu. Mnogi proučavaoci djela Dostojevskog ovaj roman vide kao najbolji u njegovom opusu.
23.12.2019
Žiri je u petoj godini održao više sjednica i, vođen širokim uvidima Marija Vargasa Ljose, razmatrao veliki broj izuzetnih kandidata u stvaralačkim rasponima.Žiri je uz inicijativu počasnog predsjednika donio jednoglasnu odluku da ovaj put Književni plamen ode u ruke prve dobitnice, istaknute kanadske i svjetske pjesnikinje, prozaistkinje i esejistkinje Magaret Atvud.