EUR    |   RSD    |  KM           Prijava   |  |    Registracija   |  Kontakt  |  Pomoć  |  O nama
 
MARGARET ATVUD LAUREAT MEĐUNARODNE NAGRADE KNJIŽEVNI PLAMEN ZA 2019. GODINU

Saopštenje žirija za dodjelu književne nagrade Književni plamen

MARGARET ATVUD LAUREAT MEĐUNARODNE NAGRADE KNJIŽEVNI PLAMEN ZA 2019. GODINU

Peta godina otkako je žiri za dodjelu međunarodne književne nagrade Književni plamen Marija Vargasa Ljose počeo s radom prvi je mali jubilej. Njega su sa žirijem, koji predvodi čuveni svjetski pisac Mario Vargas Ljosa, a članovi su izdavač Predrag Uljarević i profesori književnosti i esejistike Aleksandar Jerkov, Sonja Tomović Šundić i Siniša Jelušić, dočekali i prethodni dobitnici – Klaudio Magris, Orhan Pamuk i Adam Zagajevski. Prve godine nagradu je dobio nobelovac Mario Vargas Ljosa, koji je prihvatio da sa izdavačkom kućom Nova knjiga bude suosnivač nagrade, da nagradi dâ svoje ime i da kao predsjednik vodi žiri u odabiru nagrađenih autora. Posjeta slavnog peruanskog i svjetskog pisca Crnoj Gori prije pet godina, prvi susret Crne Gore s jednim dobitnikom Nobelove nagrade, još je u pamćenju kao kulturnoistorijski događaj bez presedana, s redovima koji su se protezali stotinu metara dok su čitaoci čekali na potpis slavnog književnika i rječitog kritičara posvećenog širenju slobode i ideji napretka i ravnopravnosti – jednom humanističkom idealu koji je oličen i u nazivu nove nagrade. Za ovih pet godina nagrada koja ima istaknuto mjesto u Crnoj Gori i regionu našla je svoje mjesto i na širokoj internacionalnoj sceni svjetske književnosti.

Žiri je u petoj godini održao više sjednica i, vođen širokim uvidima Marija Vargasa Ljose, razmatrao veliki broj izuzetnih kandidata u stvaralačkim rasponima koji idu od Kine i Japana do Rusije i Libana, od obje Amerike i Okeanije do Evrope i njenog zapada i sežu do pisaca bivše Jugoslavije i njenog okruženja, od Mo Jena, Andreja Makina i Amina Malufa do Kazua Išigura, Lasla Krasnahorkaija, Olge Tokarčuk, Patrika Modijana i niza drugih istaknutih imena savremene književnosti, kojoj se i kod nas daju lijepi doprinosi. U tom razmatranju, koje nije uvijek bilo lako, uzimajući u obzir i razlike žanrova i književnih tehnika, oblika i svojstava književne imaginacije, nalazeći se kao i prethodne tri godine u velikim mukama gdje je broj mogućih dobitnika izuzetno velik, žiri se zaustavio na onom mjestu gde se ukrstilo više poetičkih osobina, otvarajući nove perspektive nagrade u jubilarnoj godini. Žiri je uz inicijativu počasnog predsjednika donio jednoglasnu odluku da ovaj put Književni plamen ode u ruke prve dobitnice, istaknute kanadske i svjetske pjesnikinje, prozaistkinje i esejistkinje Magaret Atvud. Spisateljica koja se ostvarila u tako velikoj raznolikosti žanrova, napuštajući okvire tradicionalne beletristike da bi se oprobala i u poljima distopije, konceptualne fikcije, pa čak i grafičkih novela, smjela vizionarka čiji je potez da kao književno zavještanje već napisano književno djelo namjeni da se objavi u dalekoj budućnosti krajnje neobičan i jedinstven eksperiment, u isti mah je pjesnikinja i autorka romana koji su ostavili pečat u savremenoj angloameričkoj književnosti. Dvije Bukerove nagrade u zreloj i poznoj fazi stvaralaštva, od kojih se ovogodišnji Buker podudario s konačnom odlukom našeg žirija i otežao mu rad jer je zbog novonastalih obaveza bilo nemoguće precizno odrediti termine dodjele nagrade. Na pedesetogodišnjicu njenog romansijerskog stvaralaštva, u tom mnoštvu književnih ispoljavanja koja su dobila niz kanadskih, sveameričkih i svjetskih priznanja, u izvanrednim tiražima i snažnom angažmanu, autorka koja je imala više zapaženih prevoda i kod nas podarila je izuzetno bogat i raznolik opus koji će u svjetlu Književnog plamena sada biti snažno osvijetljen pred nama. Žiri je vidio nastojanje da se smjelo širi polje literature i okrenutost ka budućnosti, pa je na osnovu množine književnih postignuća donio odluku o prvoj dobitnici. Peta nagrada Književni plamen biće dobitnici uručena na proljeće, kada će biti organizovan i akademski okrugli sto posvećen njenom mnogolikom književnom djelu.

Podgorica, 19.12.2019. godine

Žiri u sastavu:
Mario Vargas Ljosa, pisac – predsjednik
Predrag Uljarević, izdavač – član žirija
Prof. dr Aleksandar Jerkov – član žirija
Prof. dr Sonja Tomović Šundić – član žirija
Prof. dr Siniša Jelušić – član žirija

 
 
Ostale Vijesti
22.02.2020
12. Zimski salon knjige, BOOKA 2020. održaće se od 29. februara do 14.marta u TC Mall of Montenegro. Zimski salon knjige BOOKA je regionalni festival knjiga i pisaca čiji je cilj da pored izdavača i autora, okupi književne kritičare i ljubitelje pisane riječi, kako iz Crne Gore tako i iz regiona. I ove godine donosi niz zanimljivih promocija i manifestacija za sve ljubitelje književnosti.
10.02.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je knjigu Mario Vargas Ljose RAZGOVORI NA PRINSTONU. Više od tri decenije Mario Vargas Ljosa je gostujući predavač na Univerzitetu Prinston. Njegova predavanju su uvijek bila omiljena i iščekivana s nestrpljenjem i radošću. Krasili su ih njegova strast za književnošću i za idejama, njegovo prisustvo kojim je prosto zračio, njegova vezanost za politiku, njegova toplina i dobroćudnost. Posljednji semestar koji je Mario Vargas Ljosa održao na Prinstonu bio je u formi razgovora o književnosti, kulturi i politici. Ova knjiga, sačinjena na osnovu snimljenih razgovora sa studentima, izuzetno je svjedočanstvo savremene kulture. Prosvjetljujuća na mjestima gdje se govori o razumu i iskrenim emocijama, ona u čitaocu budi nagon za angažovanjem u društvu u kom se njeguje dijalog i poštuje različitost.
03.02.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je romane Mama ja te volim i Tata ti si lud američkog pisca Vilijama Sarojana. Zanimljive knjige koje govore o odnosima majke i kćerke i oca i sina. Kada pročitate roman Mama ja te volim, shvatićete kakav odnos između majke i ćerke treba da bude, ali koji svaka majka i ćerka ne umiju da ostvare. Kada devetogodišnja Žabica dobije šansu da bude zvijezda, ona se pita šta će se desiti sa njenim snovima da postane bejzbol bacač i šta će njena majka misliti kada joj Žabica kaže da će postati zvijezda kakva je njena majka oduvijek željela da bude. U knjizi Tata ti si lud autor i njegov desetogodišnji sin razgovaraju o životu i uživaju u međusobnom druženju u njihovom domu u Malibu Biču. Sarojan je napisao ovaj veoma lični roman kada je njegov sin, kome je i posvetio knjigu, imao samo 10 godina. Vilijam Sarojan (1908- 1981) je bio američki pisac jermenskog porijekla. Pored pisanja romana i kratkih priča bavio se i kinematografijom. 1940. je nagrađen Pulicerovom nagradom a 1943. dobija akademsku nagradu za najbolju priču za filmsku adaptaciju njegovog romana Ljudska komedija. Sarojan detaljno piše o jermenskoj imigraciji u Kaliforniji pa je radnja većine njegovih priča i romana smještena u njegov rodni Fresno. Neka od njegovih najpoznatijih djela su Vrijeme tvog života, Zovem se Aran i Moje srce u planinama. Dikinson koledž ga je opisao kao jednu od najbitnijih književnih figura srednjeg 20. vijeka, a Stiven Fraj kao najpotcijenjenijeg pisca 20. vijeka. Fraj predlaže-:„On prirodno zauzima mjesto pored Hemingveja, Stajnbeka i Foknera.“
27.01.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je roman Tomasa Mana „Ispovesti varalice Feliksa Krula“. Tomas Man kruniše svoj obimni romaneskni rad izvanrednom pričom o Feliksu Krulu. Jezička elegancija ove izmišljene autobiografije, njena ironična dvosmislenost, kao i događaji u kojima Feliks Krul učestvuje, dokazuju da je „bog lopova“. On je “paket svih zanata" koji je u stanju da se nosi sa svakom novom i neočekivanom situacijom. Manova posljednja, vjerovatno na svoj način i najzabavnija knjiga, traži odgovor na jedno od najvećih pitanja koje muči pisca - da li su umjetnici lažovi? A uz to i - hoće li dekadencija uništiti Evropu? Put do odgovora na ova pitanje je u obličen u jednu od najboljih književnih avantura. Nijedno drugo djelo nije okupiralo Tomasa Mana u tako dugom periodu kao roman o Feliksu Krulu. Nastajao je decenijama, od 1910. do objavljivanja 1954. Na taj način pratio je gotovo čitav književni život autora.
20.01.2020
Henri Džejms, jedan od najvažnijih predstavnika književnog realizma 19. vijeka, našim čitaocima poznat je po romanu „Pisma iz Venecije“ i istoimenom filmu. Sada je pred vama još jedan roman ovog značajnog britanskog književnika, koji je prvi put objavljen na srpskom jeziku u izdanju izdavačke kuće Nova knjiga.
15.01.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je novi roman Stefana Boškovića ”Ministar”. U novom romanu Stefana Boškovića pratimo život Valentina Kovačevića - ministra kulture Crne Gore kroz devet turbulentnih dana u kojima se bori s poteškoćama poslovnih pritisaka, kulturnih običaja, administracije i neizbježnog dna porodične istorije. I sa sobom samim.
23.12.2019
U izdanju izdavačke kuće Nova knjiga izašao je roman „Zli dusi“ Fjodora Mihajloviča Dostojevskog Roman „Zli dusi“ Dostojevskog prevođen je kao ,,Nečiste sile’’ i ,,Bijesovi’’. Na neki način ovo djelo se i izdvaja od ostalih romana Dostojevskog – govori o pravcu kretanja novog vremena o sukobu zapadnjaka i narodnjaka, o političkom i moralnom nihilizmu. Mnogi proučavaoci djela Dostojevskog ovaj roman vide kao najbolji u njegovom opusu.
23.12.2019
Žiri je u petoj godini održao više sjednica i, vođen širokim uvidima Marija Vargasa Ljose, razmatrao veliki broj izuzetnih kandidata u stvaralačkim rasponima.Žiri je uz inicijativu počasnog predsjednika donio jednoglasnu odluku da ovaj put Književni plamen ode u ruke prve dobitnice, istaknute kanadske i svjetske pjesnikinje, prozaistkinje i esejistkinje Magaret Atvud.
16.12.2019
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je roman Marine Bulatović ”Nina od Arabije”. Marina Bulatović (7.7.1964.), bila je jedan od pionira PR profesije u Srbiji, godinama unazad volonterski radi za Tesla naučnu fondaciju sa sjedištem u Filadelfiji i Tesla Memorijalno društvo iz Njujorka. Posle 10 godina provedenih u Saudijskoj Arabiji, Marina danas živi i radi u Kanadi.
09.12.2019
Izdavčka kuća Nova knjiga objavila je dječiji roman Eni iz Zelenih zabata. Eni iz Zelenih zabata je roman iz 1908. godine kanadske autorke Lusi Mod Montgomeri. Napisan za sve uzraste, smatra se klasičnim dječjim romanom od sredine dvadesetog vijeka.