EUR    |   RSD    |  KM           Prijava   |  |    Registracija   |  Kontakt  |  Pomoć  |  O nama
 
VARGAS LJOSIN RAZGOVOR NA PRINSTONU U IZDANJU NOVE KNJIGE

Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je knjigu Mario Vargas Ljose RAZGOVORI NA PRINSTONU.

Više od tri decenije Mario Vargas Ljosa je gostujući predavač na Univerzitetu Prinston. Njegova predavanju su uvijek bila omiljena i iščekivana s nestrpljenjem i radošću. Krasili su ih njegova strast za književnošću i za idejama, njegovo prisustvo kojim je prosto zračio, njegova vezanost za politiku, njegova toplina i dobroćudnost. Posljednji semestar koji je Mario Vargas Ljosa održao na Prinstonu bio je u formi razgovora o književnosti, kulturi i politici. Ova knjiga, sačinjena na osnovu snimljenih razgovora sa studentima, izuzetno je svjedočanstvo savremene kulture. Prosvjetljujuća na mjestima gdje se govori o razumu i iskrenim emocijama, ona u čitaocu budi nagon za angažovanjem u društvu u kom se njeguje dijalog i poštuje različitost.

,,Kursevi na Prinstonu održavaju se u malim grupama, obično sačinjenim od najviše dvadesetak prijavljenih studenata i dva-tri slušaoca, tako da u njima svi aktivno učestvuju. Dobar dio časova sastoji se od razgovora, u kojima studenti ispoljavaju kreativnost gotovo podjednako koliko i sami profesori. Neću nimalo pretjerati ako kažem da sam na ovim časovima više naučio ja o sopstvenim djelima nego sami studenti koji su im prisustvovali. Moram posebno da naglasim ogroman doprinos koji je ovoj knjizi svojim neprocjenjivim radom i trudom dao Ruben Galjo. On pruža vrlo vjerno svjedočanstvo o sadržaju ovog kursa, idejama i raspravama koji su ga upotpunjavali, istovremeno unoseći u rad svoj lični inventivni pečat.

Možda je najvažniji segment ove kompilacije strog redosljed kojim je organizovan radni materijal. Stvarnost je bila daleko nesređenija i haotičnija, ali je on umio da iz nje izvuče ono najznačajnije i potom sve uobliči u formu eseja koji slijede jedan za drugim harmonično i dosljedno, ukrašavajuci svaku priču anegdotskim i vješto smišljenim elementima koji beskrajno obogaćuju pristup i razumijevanje romana i njihove istorijske pozadine. Na taj način knjiga razotkriva svu složenost i nijanse neobičnih odnosa koji povezuju i razdvajaju književnost i istoriju.“

Mario Vargas Ljosa (Mario Vargas Llosa) peruanski romanopisac, novinar, esejista i profesor na nekoliko univerziteta, rođen je u Arekipi 1936. godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2010. godine, kada je postao prvi Južnoamerikanac koji je pomenutu nagradu dobio nakon što je ona 1982. godine dodijeljena Gabrijelu Garsiji Markesu. Izuzetno plodan pisac, rano je otkrio svoju strast prema pisanju, pronalazeći inspiraciju u svemu što ga okružuje. Slavu je stekao svojim romanom „Grad i psi“ (La ciudad y los perros, 1963), u kojem je već primjetno njegovo zanimanje za politiku i društvene prilike. Od ostalih romana, najznačajniji su „Zelena kuća“ (La casa verde, 1965) za koju je dobio nagradu „Romulo Galjegos“, zatim „Razgovor u katedrali“ (Conversación en La Catedral, 1969), „Rat za kraj svijeta“ (La guerra del fin del mundo, 1981), „Priča o Majti“ (Historia de Mayta, 1984), „Pohvala pomajci“ (Elogio de la madrasta, 1988), „Jarčeva fešta“ (La fiesta del Chivo, 2000 – roman o diktaturi generala Truhilja u Dominikanskoj Republici), zatim „Avanture nevaljale devojčice“ (Travesuras de la niña mala, 2006), „Diskretan heroj“ (El héroe discreto, 2013) i mnogi drugi. Književnost je smatrao izuzetno važnom za život pojedinca i društva uopšte, što se najbolje može vidjeti iz sljedećih njegovih riječi i izjava:

„Književnost je varljiva predstava života koji nam pomaže da ga bolje razumijemo, da se orijentišemo u lavirintu u kojem se rađamo, kojim se krećemo i u kojem umiremo. Ona nas izbavlja iz nevolja i oslobađa frustracija koje nam donosi stvarni život...“

„Književnost stvara bratstvo među različitim ljudima i ruši brane koje su među muškarcima i ženama podigli neznanje, ideologije, religije, jezici ili glupost“,

Svijet bi, zaista, bio daleko siromašniji bez ovog velikana hispanoameričke i svjetske književnosti.    Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je knjigu Mario Vargas Ljose RAZGOVORI NA PRINSTONU.

Više od tri decenije Mario Vargas Ljosa je gostujući predavač na Univerzitetu Prinston. Njegova predavanju su uvijek bila omiljena i iščekivana s nestrpljenjem i radošću. Krasili su ih njegova strast za književnošću i za idejama, njegovo prisustvo kojim je prosto zračio, njegova vezanost za politiku, njegova toplina i dobroćudnost. Posljednji semestar koji je Mario Vargas Ljosa održao na Prinstonu bio je u formi razgovora o književnosti, kulturi i politici. Ova knjiga, sačinjena na osnovu snimljenih razgovora sa studentima, izuzetno je svjedočanstvo savremene kulture. Prosvjetljujuća na mjestima gdje se govori o razumu i iskrenim emocijama, ona u čitaocu budi nagon za angažovanjem u društvu u kom se njeguje dijalog i poštuje različitost.

,,Kursevi na Prinstonu održavaju se u malim grupama, obično sačinjenim od najviše dvadesetak prijavljenih studenata i dva-tri slušaoca, tako da u njima svi aktivno učestvuju. Dobar dio časova sastoji se od razgovora, u kojima studenti ispoljavaju kreativnost gotovo podjednako koliko i sami profesori. Neću nimalo pretjerati ako kažem da sam na ovim časovima više naučio ja o sopstvenim djelima nego sami studenti koji su im prisustvovali. Moram posebno da naglasim ogroman doprinos koji je ovoj knjizi svojim neprocjenjivim radom i trudom dao Ruben Galjo. On pruža vrlo vjerno svjedočanstvo o sadržaju ovog kursa, idejama i raspravama koji su ga upotpunjavali, istovremeno unoseći u rad svoj lični inventivni pečat.

Možda je najvažniji segment ove kompilacije strog redosljed kojim je organizovan radni materijal. Stvarnost je bila daleko nesređenija i haotičnija, ali je on umio da iz nje izvuče ono najznačajnije i potom sve uobliči u formu eseja koji slijede jedan za drugim harmonično i dosljedno, ukrašavajuci svaku priču anegdotskim i vješto smišljenim elementima koji beskrajno obogaćuju pristup i razumijevanje romana i njihove istorijske pozadine. Na taj način knjiga razotkriva svu složenost i nijanse neobičnih odnosa koji povezuju i razdvajaju književnost i istoriju.“

Mario Vargas Ljosa (Mario Vargas Llosa) peruanski romanopisac, novinar, esejista i profesor na nekoliko univerziteta, rođen je u Arekipi 1936. godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2010. godine, kada je postao prvi Južnoamerikanac koji je pomenutu nagradu dobio nakon što je ona 1982. godine dodijeljena Gabrijelu Garsiji Markesu. Izuzetno plodan pisac, rano je otkrio svoju strast prema pisanju, pronalazeći inspiraciju u svemu što ga okružuje. Slavu je stekao svojim romanom „Grad i psi“ (La ciudad y los perros, 1963), u kojem je već primjetno njegovo zanimanje za politiku i društvene prilike. Od ostalih romana, najznačajniji su „Zelena kuća“ (La casa verde, 1965) za koju je dobio nagradu „Romulo Galjegos“, zatim „Razgovor u katedrali“ (Conversación en La Catedral, 1969), „Rat za kraj svijeta“ (La guerra del fin del mundo, 1981), „Priča o Majti“ (Historia de Mayta, 1984), „Pohvala pomajci“ (Elogio de la madrasta, 1988), „Jarčeva fešta“ (La fiesta del Chivo, 2000 – roman o diktaturi generala Truhilja u Dominikanskoj Republici), zatim „Avanture nevaljale devojčice“ (Travesuras de la niña mala, 2006), „Diskretan heroj“ (El héroe discreto, 2013) i mnogi drugi. Književnost je smatrao izuzetno važnom za život pojedinca i društva uopšte, što se najbolje može vidjeti iz sljedećih njegovih riječi i izjava:

„Književnost je varljiva predstava života koji nam pomaže da ga bolje razumijemo, da se orijentišemo u lavirintu u kojem se rađamo, kojim se krećemo i u kojem umiremo. Ona nas izbavlja iz nevolja i oslobađa frustracija koje nam donosi stvarni život...“

„Književnost stvara bratstvo među različitim ljudima i ruši brane koje su među muškarcima i ženama podigli neznanje, ideologije, religije, jezici ili glupost“,

Svijet bi, zaista, bio daleko siromašniji bez ovog velikana hispanoameričke i svjetske književnosti.    

 
 
Ostale Vijesti
10.02.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je knjigu Mario Vargas Ljose RAZGOVORI NA PRINSTONU. Više od tri decenije Mario Vargas Ljosa je gostujući predavač na Univerzitetu Prinston. Njegova predavanju su uvijek bila omiljena i iščekivana s nestrpljenjem i radošću. Krasili su ih njegova strast za književnošću i za idejama, njegovo prisustvo kojim je prosto zračio, njegova vezanost za politiku, njegova toplina i dobroćudnost. Posljednji semestar koji je Mario Vargas Ljosa održao na Prinstonu bio je u formi razgovora o književnosti, kulturi i politici. Ova knjiga, sačinjena na osnovu snimljenih razgovora sa studentima, izuzetno je svjedočanstvo savremene kulture. Prosvjetljujuća na mjestima gdje se govori o razumu i iskrenim emocijama, ona u čitaocu budi nagon za angažovanjem u društvu u kom se njeguje dijalog i poštuje različitost.
03.02.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je romane Mama ja te volim i Tata ti si lud američkog pisca Vilijama Sarojana. Zanimljive knjige koje govore o odnosima majke i kćerke i oca i sina. Kada pročitate roman Mama ja te volim, shvatićete kakav odnos između majke i ćerke treba da bude, ali koji svaka majka i ćerka ne umiju da ostvare. Kada devetogodišnja Žabica dobije šansu da bude zvijezda, ona se pita šta će se desiti sa njenim snovima da postane bejzbol bacač i šta će njena majka misliti kada joj Žabica kaže da će postati zvijezda kakva je njena majka oduvijek željela da bude. U knjizi Tata ti si lud autor i njegov desetogodišnji sin razgovaraju o životu i uživaju u međusobnom druženju u njihovom domu u Malibu Biču. Sarojan je napisao ovaj veoma lični roman kada je njegov sin, kome je i posvetio knjigu, imao samo 10 godina. Vilijam Sarojan (1908- 1981) je bio američki pisac jermenskog porijekla. Pored pisanja romana i kratkih priča bavio se i kinematografijom. 1940. je nagrađen Pulicerovom nagradom a 1943. dobija akademsku nagradu za najbolju priču za filmsku adaptaciju njegovog romana Ljudska komedija. Sarojan detaljno piše o jermenskoj imigraciji u Kaliforniji pa je radnja većine njegovih priča i romana smještena u njegov rodni Fresno. Neka od njegovih najpoznatijih djela su Vrijeme tvog života, Zovem se Aran i Moje srce u planinama. Dikinson koledž ga je opisao kao jednu od najbitnijih književnih figura srednjeg 20. vijeka, a Stiven Fraj kao najpotcijenjenijeg pisca 20. vijeka. Fraj predlaže-:„On prirodno zauzima mjesto pored Hemingveja, Stajnbeka i Foknera.“
27.01.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je roman Tomasa Mana „Ispovesti varalice Feliksa Krula“. Tomas Man kruniše svoj obimni romaneskni rad izvanrednom pričom o Feliksu Krulu. Jezička elegancija ove izmišljene autobiografije, njena ironična dvosmislenost, kao i događaji u kojima Feliks Krul učestvuje, dokazuju da je „bog lopova“. On je “paket svih zanata" koji je u stanju da se nosi sa svakom novom i neočekivanom situacijom. Manova posljednja, vjerovatno na svoj način i najzabavnija knjiga, traži odgovor na jedno od najvećih pitanja koje muči pisca - da li su umjetnici lažovi? A uz to i - hoće li dekadencija uništiti Evropu? Put do odgovora na ova pitanje je u obličen u jednu od najboljih književnih avantura. Nijedno drugo djelo nije okupiralo Tomasa Mana u tako dugom periodu kao roman o Feliksu Krulu. Nastajao je decenijama, od 1910. do objavljivanja 1954. Na taj način pratio je gotovo čitav književni život autora.
20.01.2020
Henri Džejms, jedan od najvažnijih predstavnika književnog realizma 19. vijeka, našim čitaocima poznat je po romanu „Pisma iz Venecije“ i istoimenom filmu. Sada je pred vama još jedan roman ovog značajnog britanskog književnika, koji je prvi put objavljen na srpskom jeziku u izdanju izdavačke kuće Nova knjiga.
15.01.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je novi roman Stefana Boškovića ”Ministar”. U novom romanu Stefana Boškovića pratimo život Valentina Kovačevića - ministra kulture Crne Gore kroz devet turbulentnih dana u kojima se bori s poteškoćama poslovnih pritisaka, kulturnih običaja, administracije i neizbježnog dna porodične istorije. I sa sobom samim.
23.12.2019
U izdanju izdavačke kuće Nova knjiga izašao je roman „Zli dusi“ Fjodora Mihajloviča Dostojevskog Roman „Zli dusi“ Dostojevskog prevođen je kao ,,Nečiste sile’’ i ,,Bijesovi’’. Na neki način ovo djelo se i izdvaja od ostalih romana Dostojevskog – govori o pravcu kretanja novog vremena o sukobu zapadnjaka i narodnjaka, o političkom i moralnom nihilizmu. Mnogi proučavaoci djela Dostojevskog ovaj roman vide kao najbolji u njegovom opusu.
23.12.2019
Žiri je u petoj godini održao više sjednica i, vođen širokim uvidima Marija Vargasa Ljose, razmatrao veliki broj izuzetnih kandidata u stvaralačkim rasponima.Žiri je uz inicijativu počasnog predsjednika donio jednoglasnu odluku da ovaj put Književni plamen ode u ruke prve dobitnice, istaknute kanadske i svjetske pjesnikinje, prozaistkinje i esejistkinje Magaret Atvud.
16.12.2019
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je roman Marine Bulatović ”Nina od Arabije”. Marina Bulatović (7.7.1964.), bila je jedan od pionira PR profesije u Srbiji, godinama unazad volonterski radi za Tesla naučnu fondaciju sa sjedištem u Filadelfiji i Tesla Memorijalno društvo iz Njujorka. Posle 10 godina provedenih u Saudijskoj Arabiji, Marina danas živi i radi u Kanadi.
09.12.2019
Izdavčka kuća Nova knjiga objavila je dječiji roman Eni iz Zelenih zabata. Eni iz Zelenih zabata je roman iz 1908. godine kanadske autorke Lusi Mod Montgomeri. Napisan za sve uzraste, smatra se klasičnim dječjim romanom od sredine dvadesetog vijeka.
09.12.2019
Izdavačka kuća Nova knjiga pripremila je još jednu akciju za svoje čitaoce. Nudimo nevjerovatno mogućnost uštede tako što 2 naslova sa liste odabranih možete kupiti po cijeni od 5,99eura a 3 naslova za 9,99 eura. Akcija će trajati od 10.12.2019 godine do 31.01.2020.godine. - akcija 3 knjige iz našeg izdanja za 9,99 e.