EUR    |   RSD    |  KM           Prijava   |  |    Registracija   |  Kontakt  |  Pomoć  |  O nama
 
VARGAS LJOSIN RAZGOVOR NA PRINSTONU U IZDANJU NOVE KNJIGE

Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je knjigu Mario Vargas Ljose RAZGOVORI NA PRINSTONU.

Više od tri decenije Mario Vargas Ljosa je gostujući predavač na Univerzitetu Prinston. Njegova predavanju su uvijek bila omiljena i išÄekivana s nestrpljenjem i radošÄ‡u. Krasili su ih njegova strast za književnošÄ‡u i za idejama, njegovo prisustvo kojim je prosto zračio, njegova vezanost za politiku, njegova toplina i dobroćudnost. Posljednji semestar koji je Mario Vargas Ljosa održao na Prinstonu bio je u formi razgovora o književnosti, kulturi i politici. Ova knjiga, sačinjena na osnovu snimljenih razgovora sa studentima, izuzetno je svjedočanstvo savremene kulture. Prosvjetljujuća na mjestima gdje se govori o razumu i iskrenim emocijama, ona u čitaocu budi nagon za angažovanjem u društvu u kom se njeguje dijalog i poštuje različitost.

,,Kursevi na Prinstonu održavaju se u malim grupama, obično sačinjenim od najviše dvadesetak prijavljenih studenata i dva-tri slušaoca, tako da u njima svi aktivno učestvuju. Dobar dio časova sastoji se od razgovora, u kojima studenti ispoljavaju kreativnost gotovo podjednako koliko i sami profesori. Neću nimalo pretjerati ako kažem da sam na ovim časovima više naučio ja o sopstvenim djelima nego sami studenti koji su im prisustvovali. Moram posebno da naglasim ogroman doprinos koji je ovoj knjizi svojim neprocjenjivim radom i trudom dao Ruben Galjo. On pruža vrlo vjerno svjedočanstvo o sadržaju ovog kursa, idejama i raspravama koji su ga upotpunjavali, istovremeno unoseći u rad svoj lični inventivni pečat.

Možda je najvažniji segment ove kompilacije strog redosljed kojim je organizovan radni materijal. Stvarnost je bila daleko nesreÄ‘enija i haotičnija, ali je on umio da iz nje izvuče ono najznačajnije i potom sve uobliči u formu eseja koji slijede jedan za drugim harmonično i dosljedno, ukrašavajuci svaku priču anegdotskim i vješto smišljenim elementima koji beskrajno obogaćuju pristup i razumijevanje romana i njihove istorijske pozadine. Na taj način knjiga razotkriva svu složenost i nijanse neobičnih odnosa koji povezuju i razdvajaju književnost i istoriju.“

Mario Vargas Ljosa (Mario Vargas Llosa) peruanski romanopisac, novinar, esejista i profesor na nekoliko univerziteta, roÄ‘en je u Arekipi 1936. godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2010. godine, kada je postao prvi Južnoamerikanac koji je pomenutu nagradu dobio nakon što je ona 1982. godine dodijeljena Gabrijelu Garsiji Markesu. Izuzetno plodan pisac, rano je otkrio svoju strast prema pisanju, pronalazeći inspiraciju u svemu što ga okružuje. Slavu je stekao svojim romanom „Grad i psi“ (La ciudad y los perros, 1963), u kojem je već primjetno njegovo zanimanje za politiku i društvene prilike. Od ostalih romana, najznačajniji su „Zelena kuća“ (La casa verde, 1965) za koju je dobio nagradu „Romulo Galjegos“, zatim „Razgovor u katedrali“ (Conversación en La Catedral, 1969), „Rat za kraj svijeta“ (La guerra del fin del mundo, 1981), „Priča o Majti“ (Historia de Mayta, 1984), „Pohvala pomajci“ (Elogio de la madrasta, 1988), „Jarčeva fešta“ (La fiesta del Chivo, 2000 – roman o diktaturi generala Truhilja u Dominikanskoj Republici), zatim „Avanture nevaljale devojčice“ (Travesuras de la niña mala, 2006), „Diskretan heroj“ (El héroe discreto, 2013) i mnogi drugi. Književnost je smatrao izuzetno važnom za život pojedinca i društva uopšte, što se najbolje može vidjeti iz sljedećih njegovih riječi i izjava:

„Književnost je varljiva predstava života koji nam pomaže da ga bolje razumijemo, da se orijentišemo u lavirintu u kojem se raÄ‘amo, kojim se krećemo i u kojem umiremo. Ona nas izbavlja iz nevolja i oslobaÄ‘a frustracija koje nam donosi stvarni život...“

„Književnost stvara bratstvo meÄ‘u različitim ljudima i ruši brane koje su meÄ‘u muškarcima i ženama podigli neznanje, ideologije, religije, jezici ili glupost“,

Svijet bi, zaista, bio daleko siromašniji bez ovog velikana hispanoameričke i svjetske književnosti.    Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je knjigu Mario Vargas Ljose RAZGOVORI NA PRINSTONU.

Više od tri decenije Mario Vargas Ljosa je gostujući predavač na Univerzitetu Prinston. Njegova predavanju su uvijek bila omiljena i išÄekivana s nestrpljenjem i radošÄ‡u. Krasili su ih njegova strast za književnošÄ‡u i za idejama, njegovo prisustvo kojim je prosto zračio, njegova vezanost za politiku, njegova toplina i dobroćudnost. Posljednji semestar koji je Mario Vargas Ljosa održao na Prinstonu bio je u formi razgovora o književnosti, kulturi i politici. Ova knjiga, sačinjena na osnovu snimljenih razgovora sa studentima, izuzetno je svjedočanstvo savremene kulture. Prosvjetljujuća na mjestima gdje se govori o razumu i iskrenim emocijama, ona u čitaocu budi nagon za angažovanjem u društvu u kom se njeguje dijalog i poštuje različitost.

,,Kursevi na Prinstonu održavaju se u malim grupama, obično sačinjenim od najviše dvadesetak prijavljenih studenata i dva-tri slušaoca, tako da u njima svi aktivno učestvuju. Dobar dio časova sastoji se od razgovora, u kojima studenti ispoljavaju kreativnost gotovo podjednako koliko i sami profesori. Neću nimalo pretjerati ako kažem da sam na ovim časovima više naučio ja o sopstvenim djelima nego sami studenti koji su im prisustvovali. Moram posebno da naglasim ogroman doprinos koji je ovoj knjizi svojim neprocjenjivim radom i trudom dao Ruben Galjo. On pruža vrlo vjerno svjedočanstvo o sadržaju ovog kursa, idejama i raspravama koji su ga upotpunjavali, istovremeno unoseći u rad svoj lični inventivni pečat.

Možda je najvažniji segment ove kompilacije strog redosljed kojim je organizovan radni materijal. Stvarnost je bila daleko nesreÄ‘enija i haotičnija, ali je on umio da iz nje izvuče ono najznačajnije i potom sve uobliči u formu eseja koji slijede jedan za drugim harmonično i dosljedno, ukrašavajuci svaku priču anegdotskim i vješto smišljenim elementima koji beskrajno obogaćuju pristup i razumijevanje romana i njihove istorijske pozadine. Na taj način knjiga razotkriva svu složenost i nijanse neobičnih odnosa koji povezuju i razdvajaju književnost i istoriju.“

Mario Vargas Ljosa (Mario Vargas Llosa) peruanski romanopisac, novinar, esejista i profesor na nekoliko univerziteta, roÄ‘en je u Arekipi 1936. godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2010. godine, kada je postao prvi Južnoamerikanac koji je pomenutu nagradu dobio nakon što je ona 1982. godine dodijeljena Gabrijelu Garsiji Markesu. Izuzetno plodan pisac, rano je otkrio svoju strast prema pisanju, pronalazeći inspiraciju u svemu što ga okružuje. Slavu je stekao svojim romanom „Grad i psi“ (La ciudad y los perros, 1963), u kojem je već primjetno njegovo zanimanje za politiku i društvene prilike. Od ostalih romana, najznačajniji su „Zelena kuća“ (La casa verde, 1965) za koju je dobio nagradu „Romulo Galjegos“, zatim „Razgovor u katedrali“ (Conversación en La Catedral, 1969), „Rat za kraj svijeta“ (La guerra del fin del mundo, 1981), „Priča o Majti“ (Historia de Mayta, 1984), „Pohvala pomajci“ (Elogio de la madrasta, 1988), „Jarčeva fešta“ (La fiesta del Chivo, 2000 – roman o diktaturi generala Truhilja u Dominikanskoj Republici), zatim „Avanture nevaljale devojčice“ (Travesuras de la niña mala, 2006), „Diskretan heroj“ (El héroe discreto, 2013) i mnogi drugi. Književnost je smatrao izuzetno važnom za život pojedinca i društva uopšte, što se najbolje može vidjeti iz sljedećih njegovih riječi i izjava:

„Književnost je varljiva predstava života koji nam pomaže da ga bolje razumijemo, da se orijentišemo u lavirintu u kojem se raÄ‘amo, kojim se krećemo i u kojem umiremo. Ona nas izbavlja iz nevolja i oslobaÄ‘a frustracija koje nam donosi stvarni život...“

„Književnost stvara bratstvo meÄ‘u različitim ljudima i ruši brane koje su meÄ‘u muškarcima i ženama podigli neznanje, ideologije, religije, jezici ili glupost“,

Svijet bi, zaista, bio daleko siromašniji bez ovog velikana hispanoameričke i svjetske književnosti.    

 
 
Ostale Vijesti
30.06.2020
„Tiha kuća“, drugi po redu roman Orhana Pamuka objavila je izdavačka kuća Nova knjiga. Roman opisuje jednonedjeljnu posjetu troje unuka devedesetogodišnjoj baki koja živi u mjestu Dženethisar, nadomak Istanbula.
16.06.2020
Povodom 100 godina od prvog objavljenog romana Agate Kristi u svim Gradskim knjižarama odobrava se popust od 50% na sve romane ove autorke. Popust se odnosi na izdanja IK Nova knjiga a traje od 15.juna do 25.juna.
15.06.2020
Pozivamo Vas da prisustvujete promociji novog romana “Ministar” Stefana Boškovića u petak 19.06. na platou iza Gradske knjižare na trgu Nezavisnosti sa početkom u 20:30h. O romanu govoriće Aleksandar Radunović Popaj.
08.06.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga sa saizdavačem Kosmos izdavaštvo iz Beograda objavili su knjigu ″Crni lepotan″ autorke Ane Sjuel.
24.04.2020
April je mjesec knjige i do kraja mjeseca Gradska knjižara vam nudi akciju 3 knjige za 10 eura. Porudžbine šaljite SMS-om na br tel 068/880-151.
21.04.2020
U jeku vijesti vezanih uz širenje bolesti COVID-19 izazvane koronavirusom, odlučili smo da ovogodišnju Noć knjige drugačije osmislimo, ne odustajući pritom od ideje da je održimo – u skladu s trenutnim okolnostima i u okvirima odgovornog i mogućeg. Prvi put za sedam godina manifestacija Noć knjige će se održati 23.aprila i to virtuelno a pod pokroviteljstvom Crnogorske nacionalne komisije za Unesco.
22.02.2020
12. Zimski salon knjige, BOOKA 2020. održaće se od 29. februara do 14.marta u TC Mall of Montenegro. Zimski salon knjige BOOKA je regionalni festival knjiga i pisaca čiji je cilj da pored izdavača i autora, okupi književne kritičare i ljubitelje pisane riječi, kako iz Crne Gore tako i iz regiona. I ove godine donosi niz zanimljivih promocija i manifestacija za sve ljubitelje književnosti.
10.02.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je knjigu Mario Vargas Ljose RAZGOVORI NA PRINSTONU. Više od tri decenije Mario Vargas Ljosa je gostujući predavač na Univerzitetu Prinston. Njegova predavanju su uvijek bila omiljena i iščekivana s nestrpljenjem i radošću. Krasili su ih njegova strast za književnošću i za idejama, njegovo prisustvo kojim je prosto zračio, njegova vezanost za politiku, njegova toplina i dobroćudnost. Posljednji semestar koji je Mario Vargas Ljosa održao na Prinstonu bio je u formi razgovora o književnosti, kulturi i politici. Ova knjiga, sačinjena na osnovu snimljenih razgovora sa studentima, izuzetno je svjedočanstvo savremene kulture. Prosvjetljujuća na mjestima gdje se govori o razumu i iskrenim emocijama, ona u čitaocu budi nagon za angažovanjem u društvu u kom se njeguje dijalog i poštuje različitost.
03.02.2020
Izdavačka kuća Nova knjiga objavila je romane Mama ja te volim i Tata ti si lud američkog pisca Vilijama Sarojana. Zanimljive knjige koje govore o odnosima majke i kćerke i oca i sina. Kada pročitate roman Mama ja te volim, shvatićete kakav odnos između majke i ćerke treba da bude, ali koji svaka majka i ćerka ne umiju da ostvare. Kada devetogodišnja Žabica dobije šansu da bude zvijezda, ona se pita šta će se desiti sa njenim snovima da postane bejzbol bacač i šta će njena majka misliti kada joj Žabica kaže da će postati zvijezda kakva je njena majka oduvijek željela da bude. U knjizi Tata ti si lud autor i njegov desetogodišnji sin razgovaraju o životu i uživaju u međusobnom druženju u njihovom domu u Malibu Biču. Sarojan je napisao ovaj veoma lični roman kada je njegov sin, kome je i posvetio knjigu, imao samo 10 godina. Vilijam Sarojan (1908- 1981) je bio američki pisac jermenskog porijekla. Pored pisanja romana i kratkih priča bavio se i kinematografijom. 1940. je nagrađen Pulicerovom nagradom a 1943. dobija akademsku nagradu za najbolju priču za filmsku adaptaciju njegovog romana Ljudska komedija. Sarojan detaljno piše o jermenskoj imigraciji u Kaliforniji pa je radnja većine njegovih priča i romana smještena u njegov rodni Fresno. Neka od njegovih najpoznatijih djela su Vrijeme tvog života, Zovem se Aran i Moje srce u planinama. Dikinson koledž ga je opisao kao jednu od najbitnijih književnih figura srednjeg 20. vijeka, a Stiven Fraj kao najpotcijenjenijeg pisca 20. vijeka. Fraj predlaže-:„On prirodno zauzima mjesto pored Hemingveja, Stajnbeka i Foknera.“