EUR    |   RSD    |  KM           Prijava   |  |    Registracija   |  Kontakt  |  Pomoć  |  O nama
 
ČINJENICE VEZANE ZA POZNATE NASLOVE KNJIŽEVNIH DJELA

Vjerujemo da su knjige nastale ili kao plod mašte autora ili inspiracijom iz svakodnevnog života. Nije rijedak slučaj kada za neke poznate naslove knjiga saznamo i anegdote od auora kako su i nastale ili neke informacije nakon objavljivanja iz štampe. Evo nekoliko slučajeva:

Viktor Hugo se 1962. godine, u trenutku objavljivanja Jadnika, našao na odmoru, a budući da ga je jako zanimao uspjeh knjige, poslao je svom izdavaču telegram sa samo jednim znakom – upitnikom. Izdavač mu je odgovorio istom mjerom – poslao mu je telegram u kojem se nalazio samo uskličnik, pokušavši tako izraziti ogroman uspjeh koji je knjiga postigla. Bilo je to vjerojatno najkraće dopisivanje u istoriji.

Vjeruje se da je poznati roman Reja Bredberija FARENHAJT 451, naslov dobio prema temperaturi pri kojoj papir plane i gori. Međutim, manje je poznato da je u naslovu poznatog romana došlo dogreške u temperaturnim skalama. Naime, papir zaista sam plane pri 451 stepenu, ali ne Fahrenhajta, već Celzijusa. Sam Bredberi objasnio je da je do greške došlo slučajno jer je stručnjak s kojim je kontaktirao pri odabiru naslova knjizi zamijenio temperaturne ljestvice.

Poznata fraza dva i dva su pet prvi je put zapisana u sedmom poglavlju Orvelovog romana 1984, a vjeruje se da je nastala kao reakcija na program petogodišnjeg plana rasta gospodarstva koji je Sovjetski savez nastojao postići počevši s 1928. godinom.

Iako je Rat i mir danas planetarno poznati klasik koji broji milione čitataoca, sam je Lav Tolstoj bio skeptičan prema jednom od svojih najpoznatijih djela. 1871. godine poslao je pismo prijatelju u kojem navodi kako je presrećan što više nikad neće morati napisati toliko preopširnih besmislica kao što je napisao u Ratu i miru.

Američka umjetnica Barbara Remington, koja je 1965. godine ilustrirala posebna izdanja Gospodara prstenova, najvjerojatnije nije pročitala romane koje je ilustrirala. Kao posljedica toga, nastale su naslovnice na kojima možemo vidjeti žabu, guštera, dva emua i posebnu vrstu stabla s ružičastim kuglicama na vrhu. Baš kao da smo opet u srednjem vijeku.

Džejn Ostin počela je pisati popularni Ponos i predrasude nedugo nakon što je napunila dvadeset jednu godinu. Međutim, budući da je smatrana premladom, rukopis je neobjavljen preležao 15 godina. Tek nakon što je roman Razum i osjećajnost 1811. godine postigao izrazit uspjeh, dozvoljeno joj je da objavi svoj prvi literarni rad.

Ian Fleming, autor serijala o Džejmsu Bondu, prvi je dio počeo pisati na Jamajci. Budući da je i sam bio gorljivi ljubitelj ptica, nabasao je na knjigu američkog ornitologa DžejmsBonda. Ime autora bilo mu je jako zanimljivo: smatrao ga je jezgrovitim, neromantičnim i muževnim te je odlučio svog, kasnije svjetski poznatog, tajnog agenta nazvati upravo Džejms Bond. Zanimljivo je da se u dvadesetom filmu fikcionalni Džejms Bond susreće s knjigom Ptice zapadne Indije autora Džejmsa Bonda, a sam se kasnije predstavlja kao ornitolog.

 
 
Ostale Zanimljivosti
29.10.2019
Vjerujemo da su knjige nastale ili kao plod mašte autora ili inspiracijom iz svakodnevnog života. Nije rijedak slučaj kada za neke poznate naslove knjiga saznamo i anegdote od auora kako su i nastale ili neke informacije nakon objavljivanja iz štampe.
02.04.2019
Opet kreće Sajam! Opet kreće proljeće, a sa njim i sajam knjiga – mogla bi glasiti parafraza poznate dječije pjesme, adekvatna aktuelnom momentu, kada sa nestrpljenjem iščekujemo početak 14. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja. Pred nama je nedjelju dana u kojima će i dječija književnost, te književnost za odrasle, stručna literatura, publisictika, ali i izložbene postavke na nekoliko zanimljivih tema učiniti da naš Glavni grad – makar nakratko – u potpunosti diše širokim, knjižnim njedrima. Ovogodišnji, četrnaesti Sajam koncipiran je tako da zadovolji različite čitalačke afinitete, ni u jednom segmentu ne stavljajući kvantitet ispred kvaliteta. U tom duhu može se čitati i slogan manifestacije: „Ne vjerujte svemu što pročitate na internetu“. U vremenu kada se informacione tehnologije nameću kao uporna konkurencija knjizi, sa svojim novim, viralnim i hibridnim žanrovima, nastojimo da Sajmom ukažemo na neprolaznu vrijednost ispisane hartije, na činjenicu da je knjiga, u formi kakvu je uz manje promjene poznajemo stotinama godina unazad, i dalje neprikosnoven nosilac ljudskog saznanja. Vremena se mijenjaju, mnoge stare stvari nestaju i mnoge nove isplivavaju iz ubrzanog transformisanja civilizacije, ali knjiga ostaje i opstaje, potvrđujući da joj nema alternative, da je je nedodirljiva u svojoj višestrukoj važnosti. Svjesni svega rečenog, afirmaciji knjige i ovoga samo puta pristupili sa posebnom pažnjom. Na stotinak štandova biće izloženi najaktuelniji naslovi po promotivnim cijenama, ali i pregršt vrijednih knjiga iz raznih oblasti i epoha. Takođe, ugostili smo pisce iz Crne Gore i regiona, čije knjige ubiraju pozitivne kritike na brojnim eminentnim adresama. S našim posjetiocima družiće se dobtinik NIN-ove nagrade Vladimir Tabašević, zatim Faruk Šehić, Zoran Ferić, Jelena Lengold, Enes Halilović, Miraš Martinović, Damir Karakaš, Barbara Delać, Aleksandar Bečanović, Edin Smailović i mnogi drugi. Istakli bismo i imena visoko pozicionirana u svijetu izdavaštva i književnog uređivanja: Kruno Lokotar, Gojko Božović i Zoran Hamović. A budući da je književnost po svojoj prirodi bliska drugim umjetničkim vrstama, ugostićemo Predraga Ličinu, pisca i reditelja čiji filmski hit „Posljednji Srbin u Hrvatskoj“ puni filmske hale širom regije. Posljednjih nekoliko godina Sajam je prepoznat i kao mjesto prvoklasnih izložbi iz oblasti nauke, fotografije i likovnog stvaralaštva. Ovog puta, jedan od najvažnijih programa nastao je kao rezultat saradnje s Narodnim muzejom Crne Gore. Riječ je o postavci „Velikani među vama“, u sklopu koje će poseban segment sajamskog prostora biti ispunjen reprodukcijama slika velikana crnogorske likovne umjetnosti: Dada Đurića, Aca Prijića, Branka Filipovića Fila, Petra Lubarde i mnogih drugih. Posjetioce će nesumnjivo privući i izložba Ambasade Republike Italije u Crnoj Gori, Narodne biblioteke Budve, kao i Federativnog biroa za štampu i sredstva masovne komunikacije Ruske Federacije, s kojim smo ove godine ostvarili posebnu saradnju na polju umrežavanja izdavačkih potencijala dviju zemalja. Zanimljive programe pripremili smo u saradnji s našim brojnim partnerima: Ministarstvom prosvjete, Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica, Centralnom nacionalnom bibliotekom „Đurđe Crnojević“, Zavodom za školstvo, privatnim predškolskim ustanovama, Centrom za strane jezike i prevođenje „Double L“, Bošnjačkom kulturnom zajednicom, Fondacijom za promovisanje nauke PRONA i drugim. Sajam će biti svečano otvoren u četvrtak, 4. aprila, ceremonijom koja počinje u 19 časova. Na njoj će biti upriličeno obraćanje nekoliko govornika, nastup mažoretki iz Herceg Novog, te prigodan koktel. Narednih dana, sve do četvrtka 11. aprila, manifestacija će raditi punim kapacitetom – od 10 ujutru pa do 21:30 uveče. Nadamo se da će simbolična ulaznica od jedan euro biti dodatan motiv ljubiteljima knjige da u velikom broju, kao i svake godine, okupiraju sajamske ulice nazvane po velikanima crnogorske književnosti. Dobro došli na 14. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja! Knjige i pisci vas čekaju!
06.03.2019
Ovogodišnji dobitnik nagrade "Književni plamen" Adam Zagajevski, istaknuti poljski pjesnik i esejista, jedan od najvećih svetskih savremenih pisaca otvorio je 11. regionalni festival izdavača i pisaca "BOOKA 2019." koji će trajati do 14. marta.
04.03.2019
XI Regionalni festival izdavača i pisaca BOOKA 2019. biće svečano otvoren večeras u 19h u sali Milenijum TC Mall of Montenegro, a otvoriće ga Adam Zagajevski, proslavljeni poljski pjesnik i esejista.
25.02.2019
Zimski salon knjige BOOKA je regionalni festival izdavača i pisaca čiji je cilj da pored izdavača i autora, okupi književne kritičare i ljubitelje pisane riječi, kako iz Crne Gore tako i iz regiona. Zimski salon knjige postao je jedna od najposjećenijih kulturnih manifestacija koja kvalitetnim programom, bogatim izborom literature i pristupačnim cijenama posjetiocima i čitaocima približava pisanu riječ i čini bogatijom kulturnu ponudu Crne Gore.
14.02.2019
U Gradskoj knjižari na Trgu Republike možete kupiti karte za predstojeće predstave u KIC Budo Tomović.
27.02.2016
Knjievnik i prevodioc Klaudija Magrisa okupio je brojne italijanske pisace, izdavače, urednike, advokat koji su potpisala javni predlog vedskoj akademiji da Predragu Matvejeviću dodijeli Nobelovu nagradu za knjievnost.
27.02.2016
Izdavačka kuća "Nave di Tezeo" najavila je objavljivanje posljednje knjige italijanskog knjievnika Umberta Eka, koji je prolog petka preminuo u Milanu u 85. godini.
20.10.2015
Prestino knjievno priznanje koje se svake godine dodjeljuje za najbolji roman objaveljen na engleskom jeziku, nagrada Buker, ove godine dodijeljena je 44- godinjem Dejmsu za roman inspirisan Bob Marlijem.
09.09.2015
Od 1966.godine 8. septembar obiljeava se kao Međunarodni dan pismenosti, sa ciljem da se međunarodna zajednica podsjeti na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnom nivou, odnosno da se upozori na problem nepismenosti, koji jo postoji u većem dijelu svijeta.