EUR    |   RSD    |  KM           Prijava   |  |    Registracija   |  Kontakt  |  Pomoć  |  O nama
 
ZAGAJEVSKI DOBITNIK KNJIŽEVNOG PLAMENA

Žiri za dodjelu međunarodne nagrade Književni plamen sastao se u Podgorici 19. decembra 2018. da bi po četvrti put od osnivanja ovog uglednog međunarodnog priznanja odabrao dobitnika.

Predsjednik žirija je veliki peruanski i svjetski pisac Mario Vargas Ljosa, prvi dobitnik ovog priznanja koji je nagradi dao pečat svog djela i za nju vezao i svoje ime, dakle postao koosnivač nagrade. Ostali članovi žirija nagrade su profesori književnosti, estetike i filozofije Aleksandar Jerkov, Sonja Tomović Šundić, Siniša Jelušić i direktor i urednik Nove knjige Predrag Uljarević izdavač.

Osim samog Marija Vagasa Ljose 2015. godine, dobitnici ove nagrade su za 2016. italijanski pisac Klaudio Magris i za 2017. godinu takođe nobelovac Orhan Pamuk.

Još su u pamćenju ostali izvanredni trenuci nedavnog susreta brojne publike sa Pamukom. Na dodjeli nagrade stvorila se neverovatna, u plemenitom smislu riječi gužva. Bilo je lijepo gledati kako je proslavljeni pisac dugo, strpljivo čitaocima potpisivao svoje knjige u izdanju Nove knjige.

Žiri je imao nekoliko sjednica na kojima su razmatrani opusi nekoliko velikih svjetskih pisaca koji nesumnjivo zaslužuju svako književno priznanje, neki od njih će vjerovatno narednih godina i ponijeti ovu prestižnu nagradu. Uz pažljive provjere svih kriterijuma među kojima je i želja osnivača i žirija da budu nagrađeni autori koji su se umjetnički ostvarili u različitim žanrovima književnog stvaralaštva. Ova nagrada uzima u obzir i to da je autor zaslužuje umjetničkim vrijednostima svoga djela i svojim viđenjem mjesta književnosti u savremeom društvu i kritičkim odnosom prema istoriji i stvarnosti koje danas zavrijeđuju oštar sud. Umjetnička djela upućuju nas u ovakvom viđenju uloge i mjesta književnosti u društvu i istoriji na viske humanistikčke ideale i potvrđuju ideju čovjekove slobode, Žiri je tako u razmatranju došao do više zaključka od kojih smatra da valja izdvoji dva koji neposredno predstavljaju ovogodišnjeg odbitnika. Jedan je da su prethodna tri dobitnika prozni stvaraoci u čijim opusima proza i esejistika stoje u središtu književnog djelovanja, što je u određenoj mjeri ostavilo otvoren prostor prije svega za nagrađivanje i pjesničkog stvaralaštva. Imajući to na umu i gledajući kako se nagradom Književni plamen polako iscrtava jedna lijepa mapa književnog svijeta, žiri je uz vođstvo predsjednika polgedao u pravcu lirskog stvaralaštva, ali i esejistike i kulturnog posrijedovanja, pri tome je uz uvažavanje geopoetike i razlika kultura pogledao u pravcu slovenskih i istočnih predjela. Tako je u svom radu žiri na inicijativu velikog pisca prepoznao visoke vrijednosti i izuetnost poezije i esejistike čuvenog poljskog pjesnika Adama Zagajevskog.

Nije, može se u ovoj odluci posebno istaći, slučaj da će Književni plamen stići u ruke pisca koji je u jednom svojem čuvenom eseju tražio da se – očuva vatrenost. Zagajevski je pjesnik i mislilac, znalac kultura i posrednik iskustva evropskog Istoka i Zapada. Rođen u Sovjetskom savezu, zapravo Ukrajini, odrastao i školovan u Poljskoj, živio je i radio, bio u posebnoj vrsti izbeglištva, u Francuskoj, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama, Zagajevski je više godina bio kandidat za Nobelovu nagradu. On je visoko nagrađivani svjetski, evropski i poljski pjesnik, vrsan esejista, prevodilac pa i prozaik, pisac oštre ali ne i besomučne kritike, dalek steretipnom odnosu i prema prošlosti i političkoj sadašnjici, oštar kritičar svoji prethodnika, velikih poljskih pjesnika, ali i neko ko je umio da odbaci svoje mladalačke zablude i pretjerivanja. Zagjevski je posvjedočio volju da stvaralački i samokritički,  šireći kulturne osnove vidi i svijet i sebe. U djelu Zagajevskog velika književna imaginacija je zatečena u riječima koje čuvaju najbolju tradiciju percepcije i refleksije u otmenosti i odmerenosti lirskog izraza. Književni plamen je tako nagrada koja ukazuje na još jedan umjetnički bitan opus, na djela i autora koji jasno pokazuju šta je vrijednost umjetnosti, šta je njeno pozvanje i u savremenom svijetu, kako umjetnosti i kritički stav samo kada idu zajedno čine skladnu vrednosnu cjelinu.

Nagrada će autoru biti uručena početkom 2019. godine.

Žiri u sastavu:

Mario Vargas Ljosa, pisac – predsjednik

Prof.dr. Aleksandar Jerkov – član žirija

Prof. Dr. Sonja Tomović-Šundić – član žirija

Prof. Dr. Siniša Jelušić – član žirija

Predrag Uljarević, izdavač – član žirija

 
 
Ostale Vijesti
19.12.2018
Jedan od najznačajnijih svjetskih pjesnika i esejista Adam Zagajevski dobitnik je ovogodišnje nagrade Književni plamen
17.06.2018
JU Narodna biblioteka Budve, u ponedjeljak 18. juna sa početkom u 20h organizuje knjievno veče Nikole Nikolića.
26.04.2018
Izdavačka kuća Nova knjiga, objavila je autobiografski roman naeg uvaenog umjetnika Slavka Kalezića, pod nazivom Moja istina . Promocija Kalezićeve knjige odraće se 27.04. u 20h u Galeriji Modigliani TC Mall of Montenegro.
20.04.2018
Na konferenciji, povodom predstojećeg 13. međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja.predstavnicima medija, su se obratili Nikola Nikolić, umetnički direktor sajma, Bojana Joksimović ispred Nacionalne biblioteke Crne Gore Đurđe Crnojević, Jovanka Radović PR Crnogorskog Telekoma i Jovana Petković PR Izdavačke kuće Nova knjiga.
03.04.2018
Knjievno veče Nikole Nikolića u KIC-u Budo Tomović U okviru informativno-edukativnog programa KIC-a Budo Tomović, u srijedu, 4. aprila, u Multimedijalnoj sali od 19 sati organizuje se knjievno veče posvećeno stvaralatvu mladog crnogorskog pisca Nikole Nikolića. Razgovor će voditi teoretičarka umjetnosti i spisateljica Barbara Delać. Nikola Nikolić je rođen 1989. godine u Podgorici. Zavrio je Fakultet političkih nauka. Na istom fakultetu odbranio je magistarsku tezu o kvislinkim reimima. Pie romane, priče i eseje. Do sad je objavio dva romana: Čvor (Studio Mouse, 2011) i Meandar (Nova knjiga, 2014), kao i zbirku priča Atakama (Nova knjiga, 2016). Kourednik je knjige Ko je ko u dijaspori Crne Gore - nauka (Centar za iseljenike, 2013). Priče objavljuje u crnogorskim i regionalnim časopisima. Pie knjievne prikaze za portal Glif, a autor je i bloga na portalu Vijesti. Dobitnik je nagrade Bihorska Venera za kratku priču. Priče su mu prevođene na albanski jezik. Umjetnički je direktor Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja.
25.03.2018
Da nije bilo jednog sna, ova knjiga nikada ne bi bila napisana. Taj san, koji opisuje Don Frimen u predgovoru, ubedio je Junga da treba, zapravo da je duan da objasni svoje ideje onima koji nemaju posebnih znanja o psihologiji.
20.03.2018
Mamun je priznati pisac koji je, mada rođen u Indiji, napravio karijeru u Engleskoj. Sada je već prevalio sedamdesetu, reputacija mu bledi, knjige se vie ne prodaju kao nekada, a njegova nova supruga ima skup ukus.
20.03.2018
U autorskoj biljeci na kraju Crnog igralita, Bala Brković navodi jedan temporalni kuriozitet: ovu pjesničku zbirku od prethodne dijeli čak esnaest godina. No, pominjanje vremenskih određenja nije u ovom slučaju tek jedan vantekstualni detalj od minornog interesa za tumačenje same Brkovićeve poezije. Naprotiv, pokazaće se da je vrijeme, u brojnim značenjima koje ta riječ ima, jedan od glavnih motiva Crnog igralita.
01.03.2018
Ministarstvo neizmjerne sreće, koje se protee na preko 450 strana, zgusnuta je i savremena knjiga napisana u tradiciji Dikensa, Tolstoja i Garsije Markeza.
01.03.2018
Mi je priča o briljivo organizovanom drutvenom poretku u kojem građani nisu ličnosti već bezlične individue označene brojevima. Ovi ljudi ive u identičnim stanovima, sa gotovo identičnim, briljivo regulisanim ivotima. To je zajednica utemeljena na ideji da su sloboda i sreća uzajamno isključive.