Upoznajte Afriku viđenu očima Rastka Petrovića, predvodnika srpske avangarde, a do
Rastko Petrović je rođen 1898. u porodici koja je imala još jednog umjetnika - njegovu sestru Nadeždu, čuvenu slikarku. Pored književnog djela po kome je poznat, u dva navrata je službovao kao diplomata Kraljevine Jugoslavije. Politička situacija nepovratno je uticala na njegovo djelo.
Kao sedamnaestogodišnjak, zajedno sa porodicom prelazi Albaniju. Poslije povlačenja sa vojskom preko Albanije, odlazi u Pariz gdje studira prava, književnost i istoriju umjetnosti. U Parizu se upoznaje sa avangardnim umjetničkim i književnim krugovima, među njima i sa budućim nadrealistima. Pod njihovim uticajem 1921. piše roman "Burleska gospodina Peruna boga groma" o životu staroslovenskih božanstava. U romanu razbija do tada ustaljeno jedinstvo vremena, prostora i radnje.
Po završetku studija prava se vraća u Beograd, gde 1922. objavljuje knjigu "Otkrovenje". U ovoj knjizi napušta sva obilježja starog stiha. Razgrađuje jezičku strukturu da bi dopreo do izvanpojmovnih sadržaja. Pod snažnim uticajem psihoanalize prelazi na bavljenje podsvjesnim i metafizičkim.
Knjigom "Otkrovenje" definiše novu stilsku odrednicu - pravoslavni ekspresionizam. Dvije godine kasnije postaje jedan od urednika nadrealističkog časopisa "Svedočanstva", u kome objavljuje eseje i kritike, a u posljednjoj svesci i originalan crtež Pabla Pikasa, koji mu je slikar poslao iz Pariza.
Diplomatijom počinje da se bavi 1926. kada ga Vlada Kraljevine Jugoslavije šalje u rimsko poslanstvo. Početak diplomatske službe ga ne ometa u književnom radu. Počinje da se interesuje za egzotične predjele i narode. Odlazi na putovanje u Afriku, gde bilježi veliki broj fotografija i crteža. Objavljuje putopise "Afrika" 1930. i "Ljudi govore" 1931. godine.
Prelazi u diplomatsku službu jugoslovenskog poslanstva u Sjedinjenim Američkim Državama 1935. godine, prvo na mjesto vicekonzula u Čikagu, a potom na mjesto prvog sekretara ambasade. U Americi ostaje sve do sloma Kraljevine 1945. godine, gde i umire 1949. ne doživjevši objavljivanje svog najobimnijeg djela, romana "Dan šesti". Prvi moderni roman o povlačenju preko Albanije, "Dan šesti" objavljen je tek 1960. godine.