Poslije 13 godina objavljeno je novo izdanje kultne knjige pjesnika, romanopisca i esejiste Radomira Konstantinovića, Filozofija palanke, koja se čita pod obavezno. Ova knjiga prvi put je izašla 1969. godine i otada je nezaobilazna literatura za razumijevanje ovdašnjih ljudi i običaja. Djelovi ove knjige često su citirani (ipak, ne i dovoljno), ali najviše, čini se, misao kojom knjiga počinje : "Iskustvo nam je palanačko".
Rođen je 27 . Marta 1928 . Godine u Subotici . Bio je član Literarne redakcije Radio Beograda od 1949-1951 . godine . Uređivao je časopis " Mladost " , " Književne novine " i dvonedeljnik " Danas " . Više decenija bio je ugledni saradnik Trećeg programa Radio Beograda .
U periodu 1956-1964 Radio Beograd izveo je šest Konstantinovićevih radio - drama koje je režirao Vasilije Popović ( Pavle Ugrinov ) . Kamerna scena " Krug 101 " Narodnog pozorišta u Beogradu otvorena je 1962 . Godine dramom " Saobraćajna nesreća " u režiji Arse Jovanovića . Sve radio - drame prevođene su i izvođene na više jezika . Drama " Veliki Emanuel " uvršćena je 1963 . Godine u antologiju svjetske radio - drame na njemačkom . Po drami " Ikarov let " 1964 . godine nazvana je antologija jugoslovenske radio - drame takođe na nemačkom .
Konstantinović je počeo kao pjesnik , sa zbirkom stihova " Kuća bez krova " , da bi se posvetio romanu i objavio čitav niz eksperimentalnih projekata i modernih djela : " Daj nam danas " , " Mišolovka " , " Čisti i prljavi " , " Izlazak " ( NIN - ova nagrada 1960 godine . ) i " Ahasver ili traktat o pivskoj flaši " .
Od 1966 . Godine emituju se preko Trećeg programa Radio Beograda , a od 1969 . Štampaju u časopisu " Treći program " ogledi o pesnicima Srpske kulture 20 veka . " Biće i jezik " . Za 12 godina ( 1969-1981 ) Konstantinović je objavio 113 eseja na više od 4000 stranica .
O Konstantinoviću Oto Bihalji Merin je pisao : " Pisci koji imaju svoj semantičko - filosofski koren u grudvi svog malo poznatog jezika ili sredine , teže prodiru u svijet ; da su se knjige kao " Filosofija palanke " i " Biće i jezik " Radeta Konstantinovića rodile u velikim jezičkim centrima , njihove rezonance bi bile slične onima koje imaju djela Beketa i Sartra . "