EUR    |   RSD    |  KM           Prijava   |  |    Registracija   |  Kontakt  |  Pomoć  |  O nama
 
Crnogorci imaju lakoću ljubavnog postojanja

"Koliko god je moja junakinja na početku romana učena heroina sa novinarskim zadatkom, na kraju romana ona će biti samo ena sa stavom"

Kao izuzetno ostvarena ena, uspjena profesorica, lingvistkinja čiji tekstovi se čitaju sa osobitim uivanjem, ona se odvaila se na jednu neuobičajenu avanturu – ulazak u literaturu, ali sada ne kao interpretatorka, već kao spisateljica.

Naravno, riječ je o profesorici Slavici Perović, čiji je roman “Life Lift” (objavljen kod podgoričke “Nove knjige”) izazvao sjajne reakcije čitalaca i relevantnih kritičara. Ta vrsta hrabrosti nije ba neto tipično za ove prostore. Na pitanje o ključnim motivima za ovakav kreativni čin, Slavica Perović za ART Vijesti kae:"Ako bih rekla da sam napisala Life Lift zato to nisam odoljela, to bi bilo samo djelimično tačno. Time, ipak, nisam definisala onaj najdublji sloj moranja iz kojeg se stvara literarni tekst koji u mojoj idealizaciji zasluuje metaforu „boanske čestice“.

Higsov bozon i literarni tekst samo su na obratnim smjerovima tog stvaralačkog procesa. Higs je, pretpostavlja se, otkrio česticu od koje je stvoren univerzum, pravi pisac uvijek stvara neki univerzum. Poslije Dostojevskog svijet nije vie isti.

Vjerovatno ovakav doivljaj otkriva količinu mog straha da se upustim u pisanje, ali i idealizaciju pisca i pisanja. Moje poimanje knjievnog stvaralatva iz onog je vremena kada je knjievnost sluila nekoj optijoj svrsi i krupnoj namjeri, dok se moja spisateljska samorealizacija deava u vrijeme kada se knjige piu s mnogo manjim ambicijama, a individualni dometi često pripadaju sferi sitne svrhe i male namjere.

Pretpostavljam da pisac pie kao to kia pada. Neminovno i prirodno. Niko kiu ne pita zato pada. Mislim, ako je kia prava".

Va roman Life Lift izazvao je ivo interesovanje i čitalaca i kritičara. Jedno priznanje je stiglo pomalo “medijski sakriveno” - iri za NIN-ovu nagradu za roman godine, uvrstio je Va roman, naknadno, u iri spisak kandidata za ovu prestinu nagradu.

"Vjerujem da nema romanopisca koji je ivio u velikoj Jugoslaviji, a da nije prieljkivao istu takvu NIN-ovu nagradu. Moram da kaem da nisam bila sigurna da će moj izdavač „Nova knjiga“ iz Podgorice da konkurie i kada sam iz medija saznala za taj iri izbor, veoma sam se obradovala.

Za nekog ko se tek literarno oglasio, to je bilo mnogo vie od očekivanog. Kada su me nakon toga pitali da li sam mislila da ću dobiti tu nagradu, odgovorila sam da se na tu misao nisam odvaila. Za mene je bilo krupno i to to sam svoje ime i ime romana vidjela u NIN-u u tekstu koji pie o nagradi.

Malo fetiiziram NIN-ovu nagradu, to vučem iz vremena kada sam bila studentkinja i kada je čitati Nedeljne Informativne Novine bio dio intelektualnogbontona. Taj hall of fame, kako reče Gatalica, biljei laureate, ali i one koji su mu se pribliili. Za mene se nagrada već desila. Moj roman je objavljen i čitan.

On me stavlja u sagovorničku poziciju s čitaocima, moje fikcionalne svjetove s njihovim realnim svjetovima, a posljedica iz tog sagovornitva mogla bi da bude zapitanost koja bi vodila nekim promjenama u stvarnom svijetu i odnosima među ljudima. Ako se tako desi, to je takođe nagrada".

Svijet koji slikate u romanu je viestruko zanimljiv: Vaa junakinja analizira svoj ivot, ali i jezičke tragove koji mogu pomoći da se shvati tota o ivotu. Koliko Vam je tu bio vaan Va rad iz primijenjene lingvistike... Koliko jezik čuva (i prikriva) tragove o stvarnosti?

"Mislim da je u meni pisac stariji od lingviste, samo to je ovaj drugi vidljiviji iako je to dvojno stvaranje ilo iz istog mjesta bića. U pisanju romana jedno u drugo seprelivalo, nekad bez nekog naročitog reda, a nekada prema zadacima koje je pisac davao lingvisti. Na primjer, ukoliko sam eljela karakterizaciju likova, slikanje atmosfere ili postizanje dramatike radnje, pripomagala sam se naročitim znanjima iz oblasti analize diskursa ili pragmatike, tu su se nalazili recepti, tu je boravila analiza. Pisanje je, naravno, upravo suprotan proces, pisac sintetie tekst.

Ja sam zaista morala da se potrudim da to „znanje o riječima“ pretvorim u „znanje riječi“ i da napravim literarni tekst. Vladislava Gordić – Petković je na promociji u Novom Sadu poredila to moje spisateljsko znanje sa umijećem Lare Kroft u baratanju orujem, to sam doivjela kao veliki kompliment.

Tako je lingvista pomalo podučavao pisca, a pisac je iskoristio lingvistiku u literarne svrhe u jednom prosedeu koji ne smeta čitanju. Neto sam slično otkrila, naravno u kombinaciji filmskog i literarnog jezika kod Kventina Tarantina u Đangu.

Mora da mu je konsultant bio neko iz moje struke. Jezik je u romanu i detektiv i dokazni materijal. To se recimo vidi na onom prvom sloju - u imenima i njihovoj etimologiji i simbolici.

Dalje, naročita toponimija romana trebalo je da obezbijedi distancu i meni i čitaocu. Lako je bilo Polu Osteru da pie o Njujorku, a da ga ne prerui u neko drugo ime, nije to neto preko Morače, pa da se odmah vidi i prepozna. Imaizmiljenih i izmatanih riječi, novih kovanica ili slivenica, tzv. blendi i slično".

U romanu imamo i jednu vrstu ljubavnog trougla. Zona emotivnog/erotskog je u tradicionalnom svjetonazoru “nevidljiva”. Vi je u romanu činite izuzetno “vidljivom”. Kako su “tradicionalni” Crnogorci reagovali na taj sloj Vaega romana?

"Ja se u tom dijelu nisam osmjelila nita vie od, recimo, Dulijana Barnsa ili Ijana Mekjuana ili Pola Ostera ili Margaret Jursenar ili Velikića, na primjer. Samo to nisam htjela manje. Tu je vjerovatno problem, ako problema ima. Kada sam već pisala, htjela sam da to bude tekst koji bih i ja eljela da pročitam.

Stoga, nikako nisam eljela kastrirane, mitologizovane ili na starinski kalup napravljene likove. Željela sam da prikaem vibrantni ivot u onim manifestacijama koje znače ivot u Crnoj Gori. Čekala sam da neko napie ovakav roman. Kad nije niko, ja sam.

Čovjek je kompleksan stvor, nije napravljen na pregrade, pa da crnogorska individua ima emocije, a nema tjelesnost i erotiku. Zona emotivnog i erotskog je nerazdvojiva. Ne moete pisati o jednom, a makar ne implicirati drugo. Prosto, ne postoje pregrade u biću. Ja sam se odvaila da tu imaginarnu pregradu sklonim.

Crnogorci imaju lakoću ljubavnog postojanja, a Life Lift na neki način opisuje po koju cijenu. Razni trouglovi, razne cijene. Koliko god je moja junakinja na početku romana učena heroina sa novinarskim zadatkom, na kraju romana ona će biti samo ena sa stavom. Mislim da su svi čitaoci pozitivno reagovali na taj dio. Čak su i neki mukarci tako reagovali".

Dok naučni tekst ima jednu vrstu “zaklona”, beletristika, proza, iziskuje neto nalik “samorazgolićivanju”. Kako ste reagovali na tu poziciju: stvaraoca bez zaklona. Onoga koji pisanjem postaje – izloen."Nedavno me jedna ena pitala: „Je li va roman autobiografski?“ Poznajući njen ivotopis, bila sam na ivici da joj odgovorim da je to autobiografija o drugima. Ja svakoko ne uzmičem od autorstva ovog romana ni kao pisar ni kao subjekat kazivanja, ali prema modernoj paradigmi tumačenja romana čitalac je, a ne pisac, mjesto gdje se deava jedinstvo teksta. Dakle, odgovor je jasan.

No, sve je to kroz mene prolo s ambicijom koju je divno formulisao Orhan Pamuk, da piem fikciju koja veoma liči na stvarnost i da kao predloak koristim stvarnost koja liči na fikciju. Pa koliko dobacim.

Kada su u pitanju prevare, preljube, izdaje, samozavaravanja, inercije mentaliteta, autodestrukcija i slično, mislim da na pitanje one ene vrlo lijepo nalijeu riječi Dona Dona, a koje je Hemingvej iskoristio kao naslov svog romana: „Nikada ne pitaj za kim zvona zvone, za tobom zvone“.

Roman svojim mehanizmima identifikacije često predstavlja ogledalo u kome se čitalac neće vidjeti osmjehnut. I za čitanje treba hrabrost, a kamoli za pisanje. Vie od straha to ću se izloiti imala sam strah da neću proći na ispitu za pisca. Kada piete, ulaete i duu i um. Mene, začudo, nije brinula dua. Nju prvu zaloite kada odlučite da postanete pisac".

Profesorska knjievnost – od Umberta Eka do Dejvida Loda – jedan je od fenomena koji obiljeavaju nae doba. Da li i sebe vidite kao dio takvog trenda?

"Da, na promocijama mog romana i u Podgorici i Novom Sadu pominjani su Umberto Eko, Dejvid Lod, čak Ernesto Sabato. Da sam pročitala negdje njihove odgovore na ovo pitanje, vjerovatno bih ih citirala, oni su imali vie vremena da smisle odgovor. Ovako, posluiću se primjerom Itala Kalvina.

To je pisac koji je drao „američka predavanja“ koja je koncipirao oko lakoće, brzine, tačnosti, vidljivosti i mnogostrukosti. Vjerujem da su to kategorije koje su zajedničke nauci i knjievnom pisanju. Uredan um nije u neskladu sa raskonom matom.

Milorad Pavić je tome ivi dokaz. Samo, treba da znate koje dizgine kada treba da popustite. I moram da kaem, veoma je laskavo biti u takvom drutvu, makar i biti pomenut. Navedeni autori su veliki teoretičari i veliki knjievni stvaraoci".

Koji su pisci iz istorije knjievnosti (ne naučnici) najvie uticali na formiranje Vaeg (knjievnog) pisma?

"Svi oni koji su znali da ispričaju dobru priču i kau mi neto (novo) o čovjeku. Savremena produkcija je u ovoj dihotomiji vie okrenuta ka ovom prvom, a sve manje ovom drugom. Moji uzori su bili svi oni koji su me učili ivotu i oni koji su mi pomagali da ustanem kada bih iz bilo kojeg razloga posustajala.

Knjievnost mi je zamjenjivala neke nauke. Ja sam anglista po obrazovanju i moram da kaem da skoro nekritički i s radoću vučem taj literarni baga, ne ba od Beovulfa, ali svakako od Čosera i Šekspira.

Čoserova ena iz Bata me fascinira i dan-danas, literarno rjeenje naracije u Tristramu Šendiju Lorensa Sterna ne prestaje da me oduevljava, Dejn Ostin i sestre Bronte na neki način su sestre Erike Dong i rođake svih modernih ena.

To je velika literatura, a ja sam Dojsa, Virdiniju Vulf ili D. H. Lorensa dobila kao dio redovnih studija u izvanrednim predavanjima mojih profesora. Dostojevski, Tolstoj, Man, Servantes, Margaret Jursenar - oni se podrazumijevaju. Mogu li se Njego i Andrić izostaviti?"

Crnogorska knjievnost je tradicionalno deficitarna enskim likovima – ili su jednodimenzionalni ili ih naprosto nema. Va roman u priličnoj mjeri mijenja takvu situaciju. "Nedavno sam ponovo čitala Andrićevu pripovijetku „Zlostavljanje“. Trebao mi je onaj citat o Anici: „preturila bi godine, ali nije mogla da preturi sate i minute“. Čini mi se da je od sličnog „preturanja“ i tekog ivota napravljen mit o enskom stoicizmu i herojstvu u Crnoj Gori.

Moda bih i ja upala u taj kalup, nije teko napraviti kontekst u kojem elite da dokaete da ste dostojna kći svojih pretkinja, ali na vrijeme sam shvatila kulturoloku i rodnu zamku.

Dok se ena dokazuje u „preturanjima“ preko glave raznih egzistencijalnih problema i u tome usavrava multitasking, mukarcu se često pravi neusluga jer neko drugi zavrava njegov posao. Tu je često zamka odnosa majke i sina, na primjer.

Nadam se da sam kreirala enski lik sa kojim će se mnoge ene identifikovati u nekom dijelu, makar u onom gdje se moja junakinja bori za svoju individualnost i svoj stav. Da umjesto „preturanja“ njen ivot bude ono to treba – ivljenje. Ako zauzme taj stav, onda moe i svaki drugi.

Kada moemo očekivati nastavak Vae knjievne avanture?Da, to je pravo pitanje. Bojim se da sam poput Elene Kostelo već počela da ponavljam brojeve: 30, 53, 57. Trideset godina između Homerove Odiseje i Ilijade; 53 godine između prvog i drugog romana Henrija Rota i 57 – toliko je Servantes imao godina kada je napisao najveći roman zapadne knjievnosti. Nadam se da neću pretjerano dugo ponavljati ove brojeve, a znam da neću čekati inspiraciju".

Nedavno se pojavila jedna antologija crnogorske poezije XX vijeka u kojoj nije zastupljena nijedna pjesnikinja! Da li je crnogorska kultura i dalje nepopravljivo mačistička, ili se tu mogu mijenjati (i mijenjaju) stvari. Kako vidite taj “zvanični”, “podrazumijevajući” mačizam u Crnoj Gori? I kada će tome doći kraj?

"Da, mislim da je crnogorska kultura i dalje mnogo vie mukocentrična nego to bi trebalo. Odmah da kaem, ne vjerujem u totalnu rodnu ravnopravnost, mislim da ona nije moguća ni kod onih koji su mnogo ranije krenuli na put rodnog osvjećivanja. Radi se o aproksimaciji.

No, mi smo jo uvijek daleko od dobre situacije uprkos svim naporima koji se prave. Na enu se gleda loe, a ni ena često na sebe ne gleda dobro. Mislim da je u sociolokom i antropolokom smislu na djelu jedna retradicionalizacija u koju prve hrle vrlo mlade djevojke. To su pokazala neka moja najnovija istraivanja.

Što se tiče pomenute antologije, ona samo potvrđuje ovo to sam rekla. Ispada da je Crna Gora zemlja bez ena. Ako ih i ima, ne pripadaju kreativnom zabranu. Sigurna sam da se moglo naći pjesnikinja u Crnoj Gori koje bi mogle svojim pjesmama biti zastupljene u navedenoj antologiji. Ali, ta je reper? Ko određuje kvalitet, ko senzibilitet?

Ko literarni domet? Jesu li se pjesnikinje pobunile? Treba ena da ispriča svoju ensku priču, treba da je čuju, a onda će pisati i ostalo. Hilari Mantel je dobila drugog Bukera za istorijski roman Bring up the Bodies. Ali, ona je imala Virdiniju Vulf kao svoje literarno nasljeđe.

 Vaa proza posjeduje naglaenu samosvijest i suptilnu refleksivnost. Kakva je razlika između stvaralačke kontrole teksta u naučnom i knjievnom pisanju?

"U nauci ne smijete lagati, u knjievnom pisanju izmiljanje je sutina. Kreativnost se podrazumijeva u oba domena - u nauci da osjetite problem, da naslutite kako da ga rijeite, da postavite hipotezu i primijenite rigoroznu metodologiju.

Kada kreirate knjievni tekst proces rada je sličan - nađete temu, osjetite u sebi moć da je opiete, izaberete originalni pristup i pritom zaboravite na svaku znanu metodologiju koja se u literaturi naziva stil.

U nauci se drite naučnog kanona, u literaturi prvo to uradite jeste dekonstrukcija kanona. Ta dekonstrukcija je polje vae literarne inovacije i imaginacije. Bar je bila meni. I stalno kombinujete znanje i matu bilo da su nauka ili knjievnost u pitanju.

Nisam razmiljala o poretku te dvije kategorije dok nisam nedavno čula Ritu Levi Montalćini, italijansku nobelovku. Ona je rekla da je mata vanija od znanja. Mislim da je u pravu. Ja sam domatala do spisateljice. Naučnica u meni samo mi je pomogla. Pritom, nauka me naučila disciplini i liila sujete u velikoj mjeri.

 
Komentari čitalaca - Ostavi komentar
 

cheap christian louboutin pumps - 2019-09-13 18:20:26
Slavica Perovic
cheap christian louboutin pumps http://www.christianlouboutins-outlet.com/christian-louboutin-pumps-c-1.html

bird hut - 2019-09-02 21:15:49
VPN comes with Best VPN Service like secure network, privacy protection, unrestricted Internet, unlimited bandwidth & safe web browsing.Top 10 Secure VPN Services | Affordable Solutions in 2019?SeCURITY.Strong encryption for Secure VPN Service.The Most Secure VPN Connections.
bird hut https://www.amazon.com/Hand-Woven-Teardrop-Eco-Friendly-Roosting-Hut/dp/B07VSRZT1H

Х󥷥 ˩`` ԩ` - 2019-08-30 21:17:46
2019Ʒ`ѩ` ԩ` T ֥ ԩ` ͨ؜ ,`ѩ` ԩ` Ʒ| 륤ȥ ԩ` ,ͥ .˽ϥåץꥫϹڰkͤ.`ѩ`ԩ`2019֥ɷԩ`ȫͨ؜T.
Х󥷥 ˩`` ԩ` http://www.pabrand.com/brand-137.html

mother of the bride dresses under $100 - 2019-08-30 20:39:50
Prom Dresses | Affordable & Pretty Prom Gowns | Beautiful selection of short or long prom dresses under 100 in your favorite colors.Cheap Prom Dresses in Short & Long Styles & Colorful styles at https://www.lalamira.com/Prom-Dresses-c18/.#PromDresses,#CheapPromDresses,#RedPromDresses,#LongPromDresses,#PlusSizePromDresses,#ShortPromDresses,#blackpromdresses
mother of the bride dresses under $100 https://www.vdressy.com/Cheap-Mother-Of-The-Bride-Dresses-c8/

Plus size formal dresses - 2019-08-28 19:29:33
,all offered at amazingly affordable prices.Plus size bridesmaid dresses also available!#BridesmaidDresses,#CheapBridesmaidDresses,#BridesmaidDresses2019
Plus size formal dresses https://eveningdresseswithsleeves8.tumblr.com

http://www.buyvpnservice.net/ - 2019-08-20 21:22:59
Surf the web anonymously, unlock websites, unlock VoIP services, protect your data and privacy.Browse the Internet Anonymously, stop being tracked and NO MORe Restrictions,Protect Youself everywhere with Best VPN Service | SecureVPN.enjoy Unrestricted Access to the Internet.Compare Now & Find the Perfect VPN.Stay Safe & Private Online with a VPN.Access Your Websites & Apps from Anywhere.
http://www.buyvpnservice.net/ http://www.buyvpnservice.net/
http://www.buyvpnservice.net/
Ostali blogovi
11.12.2013
Kao izuzetno ostvarena ena, uspjena profesorica, lingvistkinja čiji tekstovi se čitaju sa osobitim uivanjem, ona se odvaila se na jednu