EUR    |   RSD    |  KM           Prijava   |  |    Registracija   |  Kontakt  |  Pomoć  |  O nama
 
 
 
Autori
TANJA BAKIĆ rođena je 14. septembra 1981. Završila je studije anglistike 2005. Njena prva zbirka stihova je Treptaj. Poezija joj je vizualizovana i izvođena u obliku perfomansa na Aprilskim Susretima u Beogradu, u Skoplju i Mariboru.u sklopu projekta Umrežavanje kulturnih institucija u regionu. Književne prijevode, liriku i eseje objavljivala je u publikacijama iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Učestvovala je na domaćim i inostranim konferencijama.
Nataša Nelević je pozorišna kritičarka iz Podgorice. Diplomirala je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, odsjek za opštu književnost i teoriju književnosti. Pozorišne kritike i teatrološke tekstove je pisala u dnevnim listovima "Pobjeda" i "Dan", "Glas Crnogoraca", nedeljniku "Polis", časopisima za pozorište i kulturu "Gest", "MMart", "Ludus". Sarađivala je u časopisima za kulturu "Ovdje" i "Stvaranje". Nagradu za pozorišnu kritiku "Sterijina nagrada" - Sterijino pozorje, Novi Sad, dobila je 2003. godine.
Janko Ljumović je magistar nauka o dramskim umjetnostima i vanredni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju ( Pozorišna produkcija, Savremena umjetnićka produkcija i Kreativne industrije). Diplomirao i magistrirao na FDU u Beogradu. Učesnik je brojnih nacionalnih i međunarodnih konferencija i projekata iz oblasti kulturne politike, scenskih umjetnosti i menadžmenta u kulturi i medija. Autor je i urednik pet knjiga i publikacija: Kultura Page, Produkcija značenja, Start-up Creative Podgorica, Platforma za novo djelovanje kulture iGrad u parku. Direktor je Crnogorskog narodnog pozorišta od aprila 2008.
Branko Baletić ( 5. jun 1946 Beograd) je režiser i producent. Neki od najpoznatijih filmova na kojima je radio: Granica (1990) (producent), Stela (1990) (izvršni producent) i najpoznatiji među njima Balkan Express (1983).
Radmila Vojvodić, pozorišni reditelj, dramski pisac i univerzitetski profesor, rođena je 25. oktobra 1961. godine u Baru. Na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu diplomirala je režiju 1985. godine i na istom fakultetu započela univerzitetku karijeru 1988. godine. Režirala je u mnogim referentnim pozorišnim kućama nekadašnjeg jugoslovenskog kulturnog prostora tekstove klasične i savremene. Predstave koje potpisuje Radmila Vojvodić učestvovale su i nagrađivane na brojnim festivalima - Moskovski pozorišni festival (Rusija), Sterijino pozorje (Srbija), Poletni festival (Slovenija), Mitelfest (Italija), MOS (Makedonija), Grad Teatar Budva (Crna Gora), Pozorišni festival-Elbasan (Albanija), Sarajevska zima i MESS (BiH), Kotor art (Crna Gora). Radmila Vojvodić je autor i reditelj drama Princeza Ksenija od Crne Gore (1993), Montenegrini (1998) i Montenegro blues (2005).
KARLOS RUIZ SAFON (1964.) španski je autor, rođen u Barseloni koja je inspirisala mnoga njegova djela. Karijeru je započeo pišući knjige za omladinu i za taj rad je dobio brojne nagrade i priznanja. Od 1994. do 2006. živio je u Los Anđelesu i, uporedo sa pisanjem knjiga, radio na pisanju scenarija u Holivudu. Od 2006. ponovo živi u Barseloni.
DAFNI KALOTAJ je rođena u Kanadi (majka joj je Kanađanka, a otac Mađar), ali je odrasla u Nju Džerziju (SAD). Diplomirala je psihologiju na koledžu Vasar, a zatim se preselila u Boston i na Bostonskom univerzitetu diplomirala kreativno pisanje. Tu je branila i svoju doktorsku tezu o modernoj i savremenoj književnosti. Za svoje zbirke priča višestruko je nagrađivana. Danas predaje kreativno pisanje na koledžu Skidmor Bostonskog univerziteta.
Nafisa Hadži rođena je i odrasla u Los Anđelesu. Njena porodica doselila se iz Bombaja u Karači 1947, kada se se razdvojili Indija i Pakistan. Kasnih šezdesetih Nafisini roditelji su došli u Sjedinjene Države. Studirala je američku istoriju u Berkliju, a titulu doktora nauka dobila je na univerzitetu u Los Anđelesu. živi u Kaliforniji sa mužem i sinom. Održava stalne veze sa Pakistanom i često je u organizaciji raznih humanitarnih programa za tu zemlju.
ELIZABET GILBERT (1969.) je američka autorka koja se proslavila svojim memoarima Jedi, moli, voli koji su 180 nedelja proveli na listi bestselera Nju Jork Tajmsa, a prema njima je 2010. snimljen i film s Džulijom Roberts. Gilbert je rođena u Konetikatu , a odrasla je uz majku medicinsku sestru, oca hemičara i sestru, danas takođe spisateljicu i istoričarku Ketrin Gilbert Mardok. Elizabet je diplomirala političke nauke na Sveučilištu Nju Jork 1991., nakon čega je radila kao kuvarica, konobarica i, konačno, kao novinarka. Njezin članak iz 1997., o djevojkama iz bara Coyote Ugly, poslužio je kao inspiracija za istoimeni film.
SUZAN KOLINS (1962.) rođena je u Konektikatu. Ona je televizijski autor i pisac jedne od najprodavanijih trilogija na svijetu, Igre gladi. Nakon srednje likovne škole, diplomirala je na katedri za dramu i komunikaciju, a 1981. počinje da piše scenarije za dječije televizijske emisije, a nakon toga i knjige za djecu. Septembra 2008. objavila je prvu knjige iz trilogije Igre gladi, inspirisanu grčkim mitovima o Tezeju i Minotauru i pričama koje joj je pričao otac. Prema ovoj knjizi snimljen je 2011. godine i istoimeni film, kao i prema njenim nastavcima.
JUSTEJN GORDER (1952.) je norveški autor najpoznatiji po romanu o istoriji filozofije Sofijin svijet, prevedenom na preko četrdeset jezika, i štampanom u preko 30 miliona primjeraka širom svijeta. Sa suprugom Siri Danevig ustanovio je Nagradu Sofija, koja se od 1997. svake godine dodjeljuje insitucijama ili pojedincima koji daju značajan doprinos očuvanju životne sredine i održivog razvoja i ulažu napore u podizanje svijesti i ostvarivanje alternativa savremenom razvoju ljudskog društva. Živi u Oslu.
HAKED HOSEINI (1965.)rođen je u Kabulu, u Avganistanu. Njegov otac bio je diplomata u Ministarstvu vanjskih poslova te zbog posla s porodicom seli u Teheran, Afganistan 1970. Avganistansko Ministarstvo vanjskih poslova 1976. godine još jednom premješta Hoseinijevu porodicu, ovog puta u Pariz. Bili su spremni da se vrate u Kabul 1980, ali je do tada Avganistan već doživio krvavi komunistički prevrat i invaziju sovjetske vojske. Hoseinijevi su tražili i dobili politički azil od SAD-a. Hoseinijeva porodica se u septembru 1980. preselila u San Hoze, u Kaliforniju. Nakon obrane diplome iz medicine 1993. Haled je završio stažiranje u bolnici Sidar-Sinaj u Los Anđelesu i 1996. započeo se baviti internom medicinom. Međutim, njegova prva ljubav uvijek je bilo pisanje.
FEDERIKO MOĆA (1963.) scenarista, režiser i pisac, rođen je u Rimu. Prvi roman, Tri metra iznad neba, napisao je 1992. i praktično ga sam izdao, pošto je svuda nailazio na odbijanje. Roman doživljava veliku popularnost među mladima i počinje u fotokopijama da kruži po školama, tako da ga 2004. ponovo štampa renomirani izdavač. Nastavak ovog romana, Želim te, izlazi 2006. godine. Na osnovu obje knjige Moća piše scenarija i režira uspješne filmove.
MILE BAKIĆ, rođen na Žabljaku 11. 02. 1951. godine. Gimnaziju je završio u Ivangradu, današnjim Beranama 1969. godine, Fakultet političkih nauka (međunarodni smjer) u Beogradu 1973. godine. Magistrirao je u Varaždinu 1990. godine na Fakultetu informacijskih znanosti – smjer arhivistika. Doktorirao je u Zagrebu 2004. godine na Filozofskom fakultetu i stekao naučno zvanje dokor informacijskih znanosti, smjer arhivistika. Od 1996. godine zaposlen je u Službenom listu Crne Gore, kao urednik izdavačke djelatnosti i izdanja Službeni list Crne Gore – Međunarodni ugovori.
SLAVICA PEROVIĆ rođena je u Kotoru, gdje je završila gimnaziju kao jedan od najboljih đaka. Produžava školovanje na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje upisuje grupu za engleski jezik i književnost. Fakultet u četvorogodišnjem trajanju završava u rekordnom roku i diplomira u prvom junskom terminu. Tokom studija zapaženo je njeno interesovanje za određene jezičke discipline, mada je pokazivala veliko interesovanje i za književnost. Neposredno nakon završetka studija 1972. godine odlazi na godinu dana u Veliku Britaniju – prvo u Birmingem, a zatim u London, gdje usavršava jezik. Po povratku ubrzo počinje da radi na Nastavničkom fakultetu u Nikšiću, a 1978., kada je osnovan Institut za strane jezike, s radnim odnosom prelazi na tu visokoškolsku instituciju na kojoj ostaje do danas. Istovremeno, upisuje postdiplomske studije na Filološkom fakultetu u Beogradu, Smjer za primijenjenu lingvistiku i metodiku nastave. Na istom fakultetu je 3. septembra 1991. godine odbranila doktorsku disertaciju pod naslovom Sintaksička i semantička analiza indirektnih pitanja u engleskom i srpskohrvatskom jeziku i time stekla akademski stepen doktora lingvističkih nauka.
Vida Ognjenović je srpska književnica i rediteljka. Rođena je u Dubočkama (Banjani) pored Nikšića 14. avgusta 1941. godine. Odrasla je i školovala se u Vojvodini i Srbiji. Osnovnu školu završila je u Vrbasu, a gimnaziju u Sremskim Karlovcima. Diplomirala je na Katedri za opštu književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu 1963. i na Odsjeku za režiju beogradske Akademije za pozorište, film i televiziju 1965. Postdiplomske studije je započela u Parizu na Sorboni, a magistarski rad iz teorije i prakse odbranila je na Univerzitetu u Minesoti, SAD 1972. godine.
Ksenija Popović ( 18.02.1977. ) je prva žena - romanopisac u Crnoj Gori. Autorka je romana "Dječak iz vode" i "Uspavanka za Vuka Ničijeg". Rođena je u Podgorici, odrasla u Italiji i SAD-u. Sa Milanskog Katoličkog Univerziteta donijela je dvije diplome - Profesora engleskog jezika i književnosti i španskog jezika i književnosti. Prve tekstove objavila je početkom 90-ih kao kolumnista dnevnog lista Pobjeda. Kratko je radila kao novinar na televiziji IN, a zatim je 2006. godine otputovala u Madrid kao Prvi Sekretar u Ambasadi Srbije i Crne Gore. Nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, postala je diplomata u crnogorskom Ministarstvu inostranih poslova. Tokom diplomatske službe bila je na čelu konzularnog odjeljanja crnogorske ambasade u Rimu.
Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde (Dublin 1854. - Pariz, 1900.) bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru. Pohađao je "Trinity College" u Dublinu od 1871. - 1874. godine. Dobio je stipendiju za "Magdalen College" u Oxfordu koji je počeo pohađati 1875. godine.
Hulio Kortasar ( Iksel, 26. avgust 1914 — Pariz, 12. februar 1984) je bio argentinski pjesnik, pripovjedač, romanopisac i esejist. Rođen je 1914. godine u Briselu, Belgija, gdje mu je otac radio u diplomatskoj službi. Kao četvorogodišnjak, Kortasar se vratio sa porodicom u Argentinu gdje je proveo ostatak svog djetinjstva u mjestu Banfild, u okolini Buenos Ajresa, sa majkom i sestrom, koja je bila godinu dana mlađa. Kortasar je bio bolešljivo dijete zbog čega je puno vremena proveo u krevetu, uz knjige. Knjige za čitanje mu je birala majka, upoznajući ga najviše sa djelima Žila Verna, kome se Kortasar divio do kraja svog života.
DŽEJMS DŽOJS (2.2.1882.-12.1.1941.) je irski autor, jedan od utemeljitelja modernog romana. Prve uspjehe postigao je zbirkom novela Dablinci iz 1914., u kojima prikazuje svakodnevicu i duševna stanja svojih likova, kao i zanimljivim autobiografskim romanom Portret umjetnika u mladosti koji je publici predstavljen 1916. Moglo bi se reći da je njegovo najpoznatije djelo Uliks, objavljeno 1922., a vrhunac njegovog stvaralačkog genija svakako predstavlja Fineganovo bdijenje iz 1939.

  Previous 1 2 3 4 5 6 Previous