Tomas Man (1875—1955), jedan od najvećih njemačkih pisaca svih vremena, rodio se u Libeku u trgovačkoj porodici, kao drugo dijete. On i brat Hajnrih dobiće još jednog brata i dvije sestre. U djetinjstvu nije mnogo obećavao, jer je u osnovnoj školi ponavljao dva razreda. No, već kao devetnaestogodišnjak, 1894. godine, objavljuje prvu pripovjetku, pokazujući tako svoj umjetnički dar, koji je, kako je sam govorio, naslijedio od majke brazilke, portugalsko-kreolske krvi. Man je brzo shvatio da je pisanje njegovo pravo zanimanje pa će posle prve zbirke pripovjedaka Mali gospodin Fridman (1896) već 1901. objaviti prvi tom romana Budenbrokovi, koji je jedno od njegovih najznačajnijih djela, inspirisano istorijom piščeve porodice.
Početkom 20. vijeka Man se nastanjuje u Minhenu, a 1904. ženi se Katjom Pringshajm, ušavši tako u jednu od najuglednijih minhenskih porodica. Njegova književna slava vrtoglavo raste, sve do Prvog svjetskog rata, tokom kojeg Man podržava njemački nacionalizam. Posle rata vraća se peru, da bi 1924. objavio Čarobni brijeg, a 1929. dobio Nobelovu nagradu "za svoj veliki roman Budenbrokovi koji je postao prepoznatljiv kao jedno od klasičnih djela savremene književnosti".
Drugi svjetski rat ispisaće novo poglavlje u životu Tomasa Mana. Predosjetivši strahote nacizma on već 1933. zauvijek napušta Njemačku. Pet godina živi u Švajcarskoj, a zatim u Americi. U Švajcarsku se vraća 1952. i u njoj ostaje do kraja života.
Tomas Man je bio veoma kompleksan stvaralac, pravi pisac mislilac. Sem pomenutih djela i pripovjedaka Tonio Kreger (1903) i Smrt u Veneciji (1912), Tomas Man je zadužio svjetsku književnost sa još nekoliko izuzetnih ostvarenja, prije svega romanima Kraljevsko visočanstvo (1908), Lota u Bajmaru (1939), Josif i njegova braća (1933-1943), Doktor Faustus (1947), Varalica Feliks Krul (1954)...
