Volt Vitman (1819 — 1892) bio je američki pjesnik. Vitmanova poezija predstavljala je ideje pokreta transcendentalizma i njegovo djelo raskida veze američke književnosti sa engleskom i konvencionalnim metrom i rimom, stvarajući nezavisnu i samosvojnu američku poeziju. Vitman je među najuticajnijim pjesnicima američkog kanona, i često nazivan ocem slobodnog stiha. Njegov rad je u to vrijeme bio kontroverzan, posebno njegova zbirka poezije Vlati trave iz 1855. godine, koja je opisana kao bestidna zbog svoje otvorene senzualnosti.
Rođen u Hantingtonu na Long Ajlendu, Vitman je živio u Bruklinu kao dijete i tokom većeg dijela svoje karijere. Sa 11 godina napustio je formalno školovanje da bi se zaposlio. Kasnije je Vitman radio kao novinar, nastavnik i državni službenik. Vitmanova glavna zbirka poezije, Vlati trave, prvi put je objavljena 1855. za njegov sopstveni novac i postala je široko poznata. Djelo je bilo pokušaj da se dopre do običnog čovjeka sa američkim epom. On je nastavio da ga širi i revidira to djelo sve do svoje smrti 1892. Tokom Američkog građanskog rata, otišao je u Vašington, i radio u bolnicama njegujući ranjenike. Njegova poezija se često fokusirala na gubitak i na iscjeljenje. Nakon smrti Abrahama Linkolna, kome se Vitman veoma divio, napisao je svoje dobro poznate pjesme, O kapetane! Moj kapetane! i Kad su jorgovani poslednji u dvorištu procvjetali i održao je seriju predavanja. Posle moždanog udara pred kraj života, Vitman se preselio u Kamden, u Nju Džerziju, gdje mu je zdravlje dodatno narušeno. Kada je umro u 72. godini, njegova sahrana je bila javni događaj.
Vitmanov uticaj na poeziju ostaje snažan. Meri Vital Smit Kostelo je tvrdila: „Ne možete zaista razumjeti Ameriku bez Volta Vitmana, bez Vlati trave... On je izrazio tu civilizaciju, 'ažurno', kako bi rekao, i nijedan student filozofije istorije ne može bez njega.“ Modernistički pjesnik Ezra Paund nazvao je Vitmena „američkim pjesnikom... On je Amerika“.
