"Kada je starac ušao u sobu baš sam se spremao da zeznem čudovišta.
Dok sam bio mali stalno sam sanjao čudovišta. Pa i sad mi se povremeno desi, ali mi više ne polazi za rukom da ih zeznem..."
Mada opasnosti najčešće vrebaju izbliza, one su uvijek neočekivane. Amaniti razvijaju sliku italijanskog društva kao ikonu na kojoj se djeca čuvaju poput talaca, ali opasnost iskrsava usred igre i zahvata sve ono što je dragocjeno. Od djetinjstva i plemenitosti do najvećeg izazova samo je jedan nesmotreni korak.
Amanitijeva opsesivna tema suočavanja dječaka sa velikim zlom u koje odbija da povjeruje po cijenu